Autor poznate popijevke „Zdravo Djevo – Kraljice Hrvata“ koju je sv. Ivan Pavao II. pjevao s mladeži u Solinu 1998. godine, isusovac Petar Perica, dobio je roman iz pera Marlona Macanovića.
Na Interliberu koji se održava na Zagrebačkom velesajmu predstavljen je 800 broj dvotjednoga književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske "Vijenac" koji je danas središnji časopis hrvatskih umjetnika i intelektualaca koji prati sva suvremena zbivanja na književnoj, izdavačkoj, likovnoj i domaćoj kazališnoj sceni.
U petak, 29 rujna 2023., u prostorijama Matice hrvatske, u dvorani Jure Petričevića predstavljena je monografija dr. Darije Alujević: Mila Wod-prva hrvatska kiparica. Knjigu je ove godine objavio Ogranak Matice hrvatske u Petrinji.
U Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, održala se 24. i 25. lipnja 2023. Četvrta interkatedarska srbistička konferencija, koja je 29. lipnja iznjedrila deklaraciju pod nazivom „Granice srpske književnosti.
Pod sloganom "Matica dobrih knjiga" u dvorištu Palače Matice hrvatske u Zagrebu u četvrtak, 29. lipnja svečano je otvoren Drugi festival knjige Matice hrvatske.
Tijekom četiri festivalska dana, posjetitelji će u dvorištu Matičine Palače (Strossmayerov trg, 4) moći uživati u koncertima klape Stine, Nikice Polegubića na gitari, a ove godine i večerima poezije uz nastup dramskih umjetnika i učenika Glazbene škole Pavla Markovca te u izložbi.
U Matici hrvatskoj od 29. lipnja do 2. srpnja održava se Drugi festival knjige pod sloganom Matica dobrih knjiga. Uz predstavljanja novih naslova dvadeset i jednog Matičinog ogranka iz svih dijelova Lijepe Naše, na Festivalu će sudjelovati i ogranci iz BiH, kao i gosti: nakladničke kuće Alfa, Disput, Društvo hrvatskih književnika, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest i Hrvatska sveučilišna naklada.
Predsjedništvo Matice hrvatske vjeruje da će Vlada Republike Hrvatske usvojiti prijedlog i uputiti nacrt Zakona o hrvatskom jeziku Hrvatskom saboru zbog činjenice da je Radna skupina (u sastavu August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević) sačinila odmjeren, moderan nacrt Zakona, primjeren današnjem vremenu. "U njemu nisu predviđeni nikakvi inspektorati niti zabrane, on štiti u prvom redu običnoga hrvatskoga građanina i propisuje da taj građanin ne smije biti kažnjen ako zna samo hrvatski, nego mu to mora biti dostatno za normalno funkcioniranje u hrvatskom društvu", priopćili su iz Matice hrvatske u utorak, 25. travnja.
Predsjedništvo Matice hrvatske uputilo je u utorak, 18. siječnja, Izjavu o srpskom Zakonu o kulturnom nasljeđu te reakcije na izradu Zakona o hrvatskom jeziku. "Naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine, samo ovaj put uz svesrdno odobravanje i njihove službene politike. Vrijeme je da osvijestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštivati", poručili su.