Hrvatske korizmene pjesme, unatoč svojoj potresnosti i snazi, ostaju, na neki način, u sjeni božićnih pjesama. Donosimo pojašnjenje povezanosti svih stofa u pjesmi "Ja se kajem".

Zbor mladih Varaždinske biskupije 1. i 2. travnja održao je korizmene koncerte pod nazivom "O, Isuse, daj mi suze" u varaždinskoj katedrali i župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Koprivnici. Osobnom pripravom i zajedničkom vježbom nastojali su melodije hrvatskih korizmenih pjesama i pučkih napjeva učiniti svojom molitvom.

"Žena pod križem" je uz "Tvoj crveni plašt" grupe Fides najizvođenija autorska skladba u korizmenom vremenu. Pjesma svojom tekstualnom temom govori o Velikom Petku, odnosno o Majci koja je stajala podno križa svog Sina i proživljavala najteže trenutke njegovo ali i svog života.

Prizor bl. Djevice Marije koji se spominje u Ivanovu evanđelju (Iv 149, 25-27) česta je tema pučkih pobožnosti pa tako i pjesmama. Stala Majka pod raspelom je jedna od njih poznata korizmena pučka popijevka na temu Majke pod križem. I ona se ubraja Riječ o skladbi koja se nalazi već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine.

Pobožnost prema Djevici Mariji očitovala se i u korizmenim pjesmama. Posebice je vrlo snažna slika Majke pod križem koja je čest motiv ne samo slikarima nego i skladateljima. Jedna od njih je i napjev Stala plačuć tužna Mati (lat. Stabat mater dolorosa). Iako neki autorstvo ovog napjeva pripisuju sv. Benediktu (+1274) ipak se čini da je glazbu po uzoru na gregorijanske napjeve skladao talijanski pjesnik i skladatelj Jacopone iz Todija († 1306.).

"Isuse naš" još jedna je od starijih korizmenih napjeva starohrvatskih korijena. Prvi puta je notno zabilježen u Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine. Četvero glasnu zborsku obradu, koja se i danas koristi načinio je Vladimir Stahuljak (1876. - 1960.). Iako je pjesma melodijski pitka, tečna i zborskom obradom bogata ipak se rijetko izvodi. Možda je razlog tome sam tekst pjesme koji nije na umjetničkoj razini melodije što potvrđuju već sami početni stihovi: "Isuse naš tebe svi zovemo, Isuse naš tebe svi molimo", a na sličan način su pisani i ostali stihovi pjesme.

Napjev "Sretnih li vas" ili punim nazivom "Sretnih li vas, griješni ljudi" još jedna korizmena skladba s dugom tradicijom. I nju nalazimo u trećem izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1757. godine. Tekst pjesme prema latinskom tekstu O felices peccatores je priredio Ferdo Rožić (1877. – 1949.). Pjesma se i danas najčešće izvodi prema harmonizaciju Vinka Žganeca (1890. - 1976.).

Još jedan korizmeni napjev koji se, u pisanom obliku, nalazi u trećem izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1757. godine. U pjesmi je pučkim rječnikom opisana bit korizme: spoznaja da si grešnik koji je zbog grijeha izgubio ljubav Božju. Uspoređuje se čak s Judom, Kajfom, Herodom i Pilatom te se smatra sukrivcem Kristove muke. Ipak grešnik se kaje i moli za milost. Pjesma u originalu ima 5 strofa, ali se kod nas najčešće izvode prve tri. Iako je tekstom pjesma prikladna za bilo koji korizmeni dan ipak se preporuča da se svakako izvodi i na Pepelnicu koja je početak korizme. 

Na listi deset odabranih korizmenih napjeva našla se i popijevka "Svaka duša" koja također vuče pučke korijenje. U pisanom obliku prvi puta se pojavljuje u trećem izdanju pjesmarice Cithare octochorde iz 1757. godine. Verziju koju danas imamo možemo zahvaliti Vilku Novaku (1865. – 1918.) koji je bio vrlo značajna osoba na području hrvatske glazbeno pedagoške scene kraja 19. i početkom 20. stoljeća.

"Narode moj ljubljeni" ubraja među najstarije korizmene napjeve. Potječe iz 15. stoljeća i nalazi se već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine. Glazbeno gledajući pjesma predstavlja frazu od 8 taktova melodijski naslonjenu na latinski napjev Patris sapientia, kojeg su koristili mnogi uključujući i Johana Sebastiana Bacha koji ga je koristio kao jedan od motiva u Johannes-Passion (Muci po Ivanu) te kao preludij za orgulje u Das Orgelbüchlein: Chorale-Prelude, Christus, der uns selig macht BWV 620.