Svibanj je mjesec u kojem se hrvatski narod prisjeća desetaka tisuća svojih sunarodnjaka, koji su od svibnja 1945. skončali u različitim jamama širom bivše države. Jedna takva žrtva bio je i ugledni kapucin fra Pavao Ivakić.

Prošlog tjedna je na poljskoj televizijskoj postaji TVN24, u vlasništvu američke medijske kuće Discovery, prikazana reportaža "Franjevačka 3", što je poznata adresa Krakovske nadbiskupije.

Radovan (Rade) Jerković rodio se u Krvavcu, župa Bagalovići, 15. rujna 1900. godine od oca Stanka i majke Jele rođene Batinović. Otac mu je bio udovac i iz prvoga braka imao je kćer Maru i sina Ivana, a u braku s don Radinom majkom još četiri sina. Najstariji je bio don Rade, zatim Jozo, Jerko i Mijo. U maticama krštenih upisan je kao Radoslav, kasnije se potpisivao kao Radovan, ali najčešće kao Rade, kako su ga svi zvali.

Badija je otok bogat poviješću franjevačke prisutnosti među Hrvatima te spomenik kulture nulte kategorije. "S tom smo odgovornošću i željom prihvatili da Badija ponovno postane kulturno i duhovno franjevačko središte južne Hrvatske koje je zauzimala prijašnjih stoljeća", poručili su franjevci Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Jedan od bisera Badije je i umjetnička galerija "Fra Bernardin Sokol".

"Jedini je Gospodin Isus zaštitnik ljudskosti svakog, baš svakog čovjeka!" Istaknuo je to sisački biskup Vlado Košić, predvodeći 8. svibnja u zagrebačkoj crkvi Svete Mati slobode misu za žrtve masovnih grobnica u Zagrebu i okolici, pobijene u svibnju 1945.

U vrijeme komunističkog totalitarizma u bivšoj državi brojni su svećenici i svećenički kandidati bili maltretirani i proganjani zbog svojih uvjerenja. Najveću žrtvu, svoj mladi život za vjernost svojoj pripadnosti Katoličkoj Crkvi i svom životnom izboru – želji i odluci da postane redovnik i svećenik u Družbi Isusovoj, podnio je Izidor Bistrović, isusovački novak, ubijen 3. prosinca 1969., dva dana uoči svoga 20. rođendana.

Povodom predstavljanja knjige "O. Petar Perica. Pjesnik i mučenik" te 75. godišnjice pokolja na otoku Daksi gdje je 25. listopada 1944., uz šestoricu drugih svećenika i 53 ugledna Dubrovčana, ubijen isusovac Petar Perica, u emisiji HKR-a "Aktualno" gostovao je 25. listopada autor spomenute knjige dr. sc. p. Roko Prkačin.

Sve zahtjeva veliki trud i vrijeme što se najbolje vidi na najnovijem primjeru zagrebačkih Gračana na padinama Medvednice gdje su istraživači radili 65 radnih dana za 294 posmrtna ostatka i još 38 radnih dana za obradu posmrtnih ostataka. Sve se radi s pažnjom, pijetetom, dostojanstvom da generacijama koje dolaze ostavite vrijedan trag onoga što ste radili.

Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima u cintoru župne crkve u Gračanima pokopani su posmrtni ostaci 294 žrtve ekshumirane na području Gračana koje su ubijene tijekom Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja pod komunističkim režimom. Uz komemoraciju i ispraćaj posmrtnih ostataka, javnosti su prvi put predstavljene lokacije masovnih stratišta s potresnim, uznemirujućim fotografijama žrtava.

„Blaženi Alojzije želio je da „Corpus Domini“ bude u gradskoj četvrti koju su tada bezbošci, komunisti nazivali crvena Trešnjevka te da će to biti budućnost ateističkoga centra za obnovu društva prema njihovoj zamisli. Blaženi Alojzije je pak želio da ona bude duhovni centar“, rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu rektor kapele "Corpus Domini" don Pavao Crnjac.