Ove se godine sa zahvalnošću spominjemo dvadesetpete obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, uzornog svjedoka Evanđelja, Božjeg milosrđa i ljubavi za koju je trpio sve do mučeništva. Povodom te obljetnice, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodit će svečano euharistijsko slavlje u Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u subotu, 30. rujna u 11 sati.

Približavajući se 300. Zavjetnom hodočašću vjernikā grada Zagreba k Majci Božjoj Bistričkoj, uz blaženoga Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, prisjećamo se još jednog bistričkog hodočasnika, kardinala Franje Kuharića koji je predvodio misno slavlje prigodom Zavjetnog hodočašća vjernikā grada Zagreba k Majci Božjoj Bistričkoj. U nastavku donosimo Kardinalovu homiliju koju je izrekao tom prigodom 12. srpnja 1981. godine.

Donosimo poticajne misli kardinala Franje Kuharića, nadbiskupa zagrebačkoga, pastira Crkve za kojega možemo u isti mah čvrsto i blago reći da bijaše velikodostojnik i sluga, moralna vertikala i duhovni oslonac, pastir i dio stada, čovjek za narod iznikao iz naroda.

Izmolite molitvu sv. Josipu za domovinu, koju je sastavio kardinal Franjo Kuharić i 19. ožujka 1988. molio u Svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Naime, te se godine obilježavala 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog zaštitnika naše domovine.

Sjećanjima kardinala Franje Kuharića na blaženog Alojzija Stepinca, ali i na sve strahote u vrijeme komunizma bavila se emisija Prvog programa Hrvatskog radija "Zagonetno putovanje - Putujemo Hrvatskom" autora emisije Mladena Kušeca. Kardinal Kuharić u emisiji Hrvatskog radija naglasio je da je atmosfera nakon zatvaranja nadbiskupa Stepinca bila takva da vjernike, Crkvu njegovo zatvaranje nije iznenadilo. Prisjetio se kako je u novinama neprestano bila pripremana ta situacija da ga se zatvori, najavljivao se sud i čak prognozirala i smrtna osuda.

“Mi smo svaki dan kao obitelj molili. Nije se moglo zamisliti da bi u nedjelju i jedan član obitelji ostao bez mise. Nedjelja nas je okupljala u počinku, nedjeljom se nije  radilo, središte je nedjeljnog počinka i života bila najprije misa, a onda se išlo u posjete ili primalo posjete. Živjelo se zaista ljudske i kršćanske odnose. Odgajali smo se i radom, bilo da smo išli na pašu ili radili na njivi, u vinogradu, na sjenokoši. Bez rada čovjek se teško odgoji biti odgovoran u svojim dužnostima. Mi smo od malena učili raditi. I ono benediktinsko načelo 'Moli i radi', nije bilo samo u benediktinskim samostanima, to je bilo i u obitelji.”

Na današnji dan prije točno četrdeset godina (2. veljače 1983.) nadbiskup Franjo Kuharić ubrojen je među kardinale Svete Rimske Crkve.

Prije 31 godinu, u ponedjeljak 13. siječnja 1992. godine, Sveta Stolica je na čelu s tadašnjim vrhovnim poglavarom Katoličke Crkve papom sv. Ivanom Pavlom II. priznala Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu.

Sveti Leopold Bogdan Mandić, zaštitnik Hrvatske kapucinske provincije, umro je u Padovi 30. srpnja 1942. godine. Ove se godine slavi 80. obljetnica njegove smrti. Pročitajte promišljanje koje je tim povodom fra Jure Šarčević poslao uredništvu našega portala o vezi zagrebačkih nadbiskupa sa sv. Leopoldom i hrvatskim kapucinima.

Dana 15. srpnja 1945. godine zaredio je u zagrebačkoj katedrali nadbiskup bl. Alojzije Stepinac mladog Franju Kuharića za svećenika. Kuharić je tada imao 29, a bl. Alojzije Stepinac 47 godina.