SVJETSKI DAN PISANJA PISAMA: Pismo Franje Kuharića papi Pavlu VI.
Svjetski dan pisanja obilježava se svake godine 11. svibnja. Tim povodom donosimo vam pismo kardinala Franje Kuharića upućeno papi Pavlu VI. Pročitajte.
Svjetski dan pisanja obilježava se svake godine 11. svibnja. Tim povodom donosimo vam pismo kardinala Franje Kuharića upućeno papi Pavlu VI. Pročitajte.
Kardinal Franjo Kuharić rođen je 15. travnja 1919. godine u Gornjem Pribiću, u filijali župe Pribić kraj Jastrebarskog, od roditelja Ivana i Ane r. Blažić.
Na današnji dan, prije točno 22 godine, uoči svog 83. rođendana preminuo je kardinal Franjo Kuharić. Iako je o samostalnoj Hrvatskoj sanjao, u njoj je živio tek nešto više od desetljeća svog života. Kardinal ljubavi i dobrote ostao je duboko urezan u sjećanja brojnih vjernika, no posebno se snažno dojmio jednog dječaka koji je, još od vrtićke dobi, pomno slušao njegove propovijedi te je kasnije i sam krenuo putem vjere. Pogled na kardinala Kuharića kroz oči jednog djeteta neispričana je priča, koju je za Večernji list ispričao velečasni Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.
Povodom međunarodnog priznanja samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske kardinal Franjo Kuharić 15. siječnja 1992. za Hrvatsku televiziju dao je prigodnu izjavu koja je objavljena u „Glasu Koncila“ (4/1992, str. 4). Prenosimo u cijelosti tekst navedene Kardinalove izjave.
Ove se godine sa zahvalnošću spominjemo dvadesetpete obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, uzornog svjedoka Evanđelja, Božjeg milosrđa i ljubavi za koju je trpio sve do mučeništva. Povodom te obljetnice, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodit će svečano euharistijsko slavlje u Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u subotu, 30. rujna u 11 sati.
Približavajući se 300. Zavjetnom hodočašću vjernikā grada Zagreba k Majci Božjoj Bistričkoj, uz blaženoga Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, prisjećamo se još jednog bistričkog hodočasnika, kardinala Franje Kuharića koji je predvodio misno slavlje prigodom Zavjetnog hodočašća vjernikā grada Zagreba k Majci Božjoj Bistričkoj. U nastavku donosimo Kardinalovu homiliju koju je izrekao tom prigodom 12. srpnja 1981. godine.
Donosimo poticajne misli kardinala Franje Kuharića, nadbiskupa zagrebačkoga, pastira Crkve za kojega možemo u isti mah čvrsto i blago reći da bijaše velikodostojnik i sluga, moralna vertikala i duhovni oslonac, pastir i dio stada, čovjek za narod iznikao iz naroda.
Izmolite molitvu sv. Josipu za domovinu, koju je sastavio kardinal Franjo Kuharić i 19. ožujka 1988. molio u Svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Naime, te se godine obilježavala 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog zaštitnika naše domovine.
Sjećanjima kardinala Franje Kuharića na blaženog Alojzija Stepinca, ali i na sve strahote u vrijeme komunizma bavila se emisija Prvog programa Hrvatskog radija "Zagonetno putovanje - Putujemo Hrvatskom" autora emisije Mladena Kušeca. Kardinal Kuharić u emisiji Hrvatskog radija naglasio je da je atmosfera nakon zatvaranja nadbiskupa Stepinca bila takva da vjernike, Crkvu njegovo zatvaranje nije iznenadilo. Prisjetio se kako je u novinama neprestano bila pripremana ta situacija da ga se zatvori, najavljivao se sud i čak prognozirala i smrtna osuda.
“Mi smo svaki dan kao obitelj molili. Nije se moglo zamisliti da bi u nedjelju i jedan član obitelji ostao bez mise. Nedjelja nas je okupljala u počinku, nedjeljom se nije radilo, središte je nedjeljnog počinka i života bila najprije misa, a onda se išlo u posjete ili primalo posjete. Živjelo se zaista ljudske i kršćanske odnose. Odgajali smo se i radom, bilo da smo išli na pašu ili radili na njivi, u vinogradu, na sjenokoši. Bez rada čovjek se teško odgoji biti odgovoran u svojim dužnostima. Mi smo od malena učili raditi. I ono benediktinsko načelo 'Moli i radi', nije bilo samo u benediktinskim samostanima, to je bilo i u obitelji.”
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?