Dana 8. srpnja 1990. nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana prisustvovalo je tradicionalnom Zavjetnom hodočašću u Mariju Bistricu, najveće marijansko svetište u Hrvatskoj. Svetu misu predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, koji je u svojoj propovijedi naglasio: „Crkva ide u budućnost u novim prilikama opet sklopljenih ruku i moli za razboritost, ali i odlučnost onima kojima je hrvatski narod povjerio svoju sudbinu."

Kao duhovnu pripremu za čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu, u nastavku donosimo tekst homilije i posvetne molitve sluge Božjega kardinala Franje Kuharića koji je izgovoren 8. lipnja 1975. u bazilici Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj. Posvetna molitva tada se pak po župama molila u nedjelju 22. lipnja 1975., nakon molitve vjernika, podsjećaju iz Zagrebačke nadbiskupije.

9. lipnja 1990. u izjavi za Večernji list predsjednik Srpske demokratske stranke Jovan Rašković naglasio je da će zastupnici SDS-a sudjelovati u radu Sabora SR Hrvatske na sjednici zakazanoj za 20. lipnja. Time će biti odmrznuti odnosi te stranke sa Saborom SR Hrvatske, koji su prekinuti nakon napada na predsjednika SDS-a u Benkovcu Miroslava Mlinara te je dodao: „Ne moramo se u svemu slagati, ali moramo poštovati novoizabranu vlast u Hrvatskoj i s njom surađivati. Također je za našeg zastupnika predviđeno jedno od potpredsjedničkih mjesta u novom hrvatskom Saboru." Upravo je Raškoviću pripalo to potpredsjedničko mjesto.

Povijesna komisija za beatifikaciju kardinala Franje Kuharića započela je rad u utorak 27. svibnja pod vodstvom nadbiskupa Dražena Kutleše koji je Kuharića nazvao prorokom tišine i vjernosti. Članovi komisije istraživat će dubinu i širinu života sluge Božjega.

Bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji Franjo Kuharić, sv. Ivan Pavao II., omiljeni sveci, zagrebačka katedrala, Uskrs – neke su od tema o kojima smo razgovarali s umirovljenim zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem.

Na 137. zasjedanju generalne skupštine II. vatikanskog koncila, 28. rujna 1965., sudjelovao je 2161 koncilski otac, a među 1608 biskupa bio je prisutan i Franjo Kuharić koji je bio pozvan govoriti o prvom dijelu nacrta „O Crkvi u suvremenom svijetu“. U svojem govoru istaknuo je kako je čovjeku sloboda darovana da ju živi odgovorno i u poslušnosti svome Stvoritelju, a njegova razmišljanja uključena su u konačni tekst pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“.

Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić bio je ustrajni branitelj blaženog Alojzija Stepinca, Crkve i sv. Oca. Bio je čovjek Stepinčeva kova i duha, čovjek odgojene dobre savjesti, ekumenist i branitelj prava svakog čovjeka. Štovao je Presvetu Euharistiju i Blaženu Djevicu Mariju, Majku Crkve i svijeta.

U Svetoj godini slavimo 60. obljetnicu završetka Drugog vatikanskog koncila, dok 11. ožujka obilježavamo 23. obljetnicu smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharić povodom koje je Zagrebačka nadbiskupija objavila nekoliko istaknutih kardinalovih govora na koncilu u čijem radu je i sam sudjelovao. Jedan od njih posvećen je zaštiti nevinih koje se „više ubija u utrobi majke nego u mnogim ratovima“.

Na današnji dan, 11. ožujka 2002. godine, u Zagrebu je preminuo kardinal Franjo Kuharić.

Posvetnu molitvu Bezgrešnom Srcu Marijinu zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić izrekao je 15. siječnja 1992. na svetoj misi za mir u zagrebačkoj katedrali, povodom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.