Deutschlandfunk je 8. svibnja 2016. objavio članak pod naslovom „Kriegsverbrecher oder Heiliger?“ (Ratni zločinac ili svetac?). Poveznica na članak glasi: „Kroatischer Kardinal Aloizijus Stepinac Kriegsverbrecher“ (Hrvatski kardinal Aloizije Stepinac ratni zločinac). U tekstu se tvrdi da je Stepinac 1941. imenovan zagrebačkim vojnim vikarom.

U srpnju 1935. g. na Mariji Bistrici dogodio se važan događaj za povijest Crkve u Hrvatskoj, ali i za cjelokupni hrvatski narod. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice drugoga našašća bistričkoga kipa, na glavu Majke Božje i Maloga Isusa zagrebački nadbiskup Antun Bauer i koadjutor Stepinac položili su krune Kraljevine Hrvatske. Koja je bila poruka toga čina?

Na današnji dan 1991. u Zagrebu je održana 10. sjednica Vrhovnog državnog vijeća koju je sazvao predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Ocijenjeno je da je JNA u glinskim događajima dan ranije onemogućila obračun pripadnika MUP-a s pobunjenim Srbima te je zatraženo povlačenje JNA u vojarne. Odbačeni su zaključci Predsjedništva i vlade SFRJ te je osuđena agresija i pokušaj trajne okupacije Republike Slovenije.

Na današnji dan, 16. svibnja 1991. predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadranko Crnić na Hrvatskom radiju izjavio je da je, bez obzira na neizbor Stjepana Mesića dan ranije u Beogradu, Mesić kao član Predsjedništva iz Republike Hrvatske automatski po Ustavu SFRJ postao predsjednikom Predsjedništva SFRJ, a samo proglašenje nema konstitutivno značenje.

Politička kriza u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji početkom 1991. godine doživjela je vrhunac. Događaji u prva tri mjeseca '91., napose tijekom ožujka, jasno su upućivali da Hrvatsku očekuje rat zbog velikosrpskih pretenzija. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju je hrvatska policija munjevitom reakcijom suzbila. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikosrpskih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom. Sredinom ožujka vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, no to im nije uspjelo jer nisu imali glas predstavnika BiH, Srbina Bogića Bogićevića, na koji su računali.