Budi dio naše mreže

Ključna riječ: hvar

Doznajte zašto se već 406 godina štuje Čudotvorni sveti Križić u Vrboskoj

U župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj na otoku Hvaru na „Maraški petak“, prvi petak u ožujku, 6. ožujka svečano je proslavljena 406. obljetnica čašćenja Čudotvornog sv. Križića koji je, prema predaji, 11. travnja 1614. godine proplakao krvavim suzama, zbog razdora između dviju vjerničkih skupina koje su u razmiricama oko osamostaljenja od župe Vrbanj predvodile dvije suprostavljene bratovštine. Suze sv. Križića prepoznate su kao Božji poziv na obraćenje, na pomirenje i pokoru zavađenih strana.

Procesija Za Križen - pet stoljeća pobožnosti na otoku Hvaru

U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Vrbanj, Svirče i Vrboska povorka vjernika predvođena članovima bratovštine i ključnom figurom – križonošom kreće na procesiju kroz noć osvijetljenu tek voštanim svijećama. Križonoša cijelu noć nosi križ iz svoje matične župe kroz okolna mjesta na svojevrsnom križnom putu, da bi se u zoru križ svečano vratio opet na mjesto polaska procesije.

Mediteranska prehrana - moramo se vratiti poštivanju hrane

Godine 2013. mediteranska prehrana upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva UNESCO-a. Mediteranska prehrana predstavlja ukupnost znanja, vještina, praksi, vjerovanja i tradicija vezanih uz poljoprivredu i ribarstvo, preradu, pripremanje i osobito konzumiranje hrane.

Petrović Leš: Čipka je hrvatski fenomen prepoznatljiv na europskoj karti

U Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju s čipkom na batiće, na Jadranu Pag s čipkom na iglu i Hvar s čipkom od agave. Čipka se izrađuje u još nekim dijelovima Hrvatske, ali upravo čipke iz ova tri centra su se prije 10 godina našle na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine čovječanstva.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja