Ovih dana imali smo prilike čitati kako će Europska unija u pojedinim slučajevima ukinuti ispovjednu tajnu, odnosno sakramentalni pečat. Istražili smo može li civilna vlast bilo koje vrste odrediti da se sakramentalni pečat mora otkriti u teškim slučajevima poput zlostavljanja djeteta ili kojeg drugog kaznenog djela. Donosimo i razliku između pojmova ispovjedna tajna i sakramentalni pečat.

Ubrzo nakon objave papine korizmene poruke, 1. veljače 2024. godine, društvene mreže i razni internetski portali počeli su širiti dezinformaciju da je papa Franjo izjavio kako katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme. Navodna izjava, koja je izazvala veliki interes i kontroverze, bila je naslovljena: „Jedite što god želite za Uskrs”.

Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Donosimo ustroj organizacijske jedinice koja provodi provjeru informacija, osobe uključene u proces utvrđivanja činjenica, njihov djelokrug rada te kratke životopise voditelja projekta i voditelja odjela koji provodi provjeru informacija.

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.

U sklopu projekta "Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama" održana je 15. travnja u zgradi HBK edukacija za novinare. O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi sa Sveučilišnoga odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Europski parlament kada govori o taktikama takvih dezinformiranja navodi kako se šire lažne ili krivo prezentirane informacije  s namjerom obmanjivanja javnosti i stvaranja zbunjenosti kako se više ne bi mogla jasno razlikovati istina od laži. Kroz polarizaciju mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta koja za cilj imaju ušutkivanje umjerenih stajališta i onemogućavanje demokratske rasprave, a kroz narative o prijevarama i nepravilnostima nastoji se stvoriti nepovjerenje prema institucijama, zbunjenost i kaos.

Brojni medijski izvori u Hrvatskoj pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Međutim, iz liturgijske perspektive Uskrs nije blagdan, nego svetkovina.

U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

Da ne znamo da smo u (pred)izbornom vremenu, možda bi vjernike mogli zaintrigirati neki medijski napisi i teme koje se, gle čuda, pojavljuju ciklički kako već dolaze izborne godine i izborno vrijeme. No, budući da već i po tim tekstovima možemo zaključiti o čemu je riječ, ali i to od kuda vjetar puše, neće nas začuditi da se povlače uvijek iste teme i uvijek isti argumenti.

U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga donosimo objašnjenje o oprostima u Katoličkoj Crkvi. Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi često su – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje grijesima.