Europski parlament kada govori o taktikama takvih dezinformiranja navodi kako se šire lažne ili krivo prezentirane informacije  s namjerom obmanjivanja javnosti i stvaranja zbunjenosti kako se više ne bi mogla jasno razlikovati istina od laži. Kroz polarizaciju mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta koja za cilj imaju ušutkivanje umjerenih stajališta i onemogućavanje demokratske rasprave, a kroz narative o prijevarama i nepravilnostima nastoji se stvoriti nepovjerenje prema institucijama, zbunjenost i kaos.

Brojni medijski izvori u Hrvatskoj pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Međutim, iz liturgijske perspektive Uskrs nije blagdan, nego svetkovina.

U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

Da ne znamo da smo u (pred)izbornom vremenu, možda bi vjernike mogli zaintrigirati neki medijski napisi i teme koje se, gle čuda, pojavljuju ciklički kako već dolaze izborne godine i izborno vrijeme. No, budući da već i po tim tekstovima možemo zaključiti o čemu je riječ, ali i to od kuda vjetar puše, neće nas začuditi da se povlače uvijek iste teme i uvijek isti argumenti.

U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga donosimo objašnjenje o oprostima u Katoličkoj Crkvi. Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi često su – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje grijesima.

U organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u ponedjeljak, 25. ožujka 2024. u dvorani „Bl. Alojzija kard. Stepinca“ HKS-a održan je okrugli stol s temom „Povjerenje u medije i dezinformacije o vjerskim temama“. Okrugli stol dio je projekta „KAT - Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ koju spomenuti sveučilišni odjel provodi u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija u okviru projekta EU „NextGenerationEU“. Ova tema je privukla medijske djelatnike iz različitih medija, ali i studente, poglavito novopokrenutog predmeta posvećenog medijima i dezinformacijama.

"Činjenica je da ponašanje Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata nije baš bilo idealno", rekao je u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" predsjednik SDP-a Peđa Grbin, ne obrazlažući svoju izjavu. No, je li to uistinu činjenica, kako tvrdi šef SDP-a, pitali smo vlč. mr. Tomislava Hačka, vicepostulatora za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Televizija je kao medij koji se donedavno smatrao pouzdanim izvorom vijesti i informacija, suočena s izazovima namjernog iskrivljavanja istine kao i manipulacije javnim mnijenjem.

U medijima i na društvenim mrežama objavljeni su razni napisi o ispravnom načinu primanja svete pričesti, a rasprava o tome eskalirala je za vrijeme pandemije kada se jedno vrijeme pričest mogla primati isključivo na ruku. S obzirom na to da su i sami vjernici zbunjeni te nisu sigurni čine li svetogrđe kad primaju pričest na ruku, provjerili smo što kaže crkveni nauk.