Drugim edukativnim susretom sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama održanim 26. siječnja 2024. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu nastavljene su projektne aktivnosti započete 1. rujna 2023., a koje će trajati do 28. veljače 2025. Na susretu su sudjelovali članovi nositelja projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, te više pridruženih partnera. Dio sudionika je pratio događanje putem internetske platforme.

Napredak tehnologije omogućio je puno jednostavnije stvaranje, ali i manipuliranje vizualnim sadržajima – kako fotografijama, tako i videom.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.

Širenje dezinformacija je u digitalnom svijetu postala svakodnevica što je i jedan od razloga za sve više znanstvenih, stručnih i praktičnih inicijativa posvećenih upravo tom izazovu. Složenost pri razumijevanju dezinformacija, kao i prepoznavanju posljedica koje njihovo širenje i dijeljenje može donijeti, uočena je osobito kroz proučavanje digitalnih medijskih publika, njihovih navika i općenitog utjecaja medija na publike i javno mnijenje.

Rekli bismo - povijest se ponavlja, iako ima i ona kako je „povijest učiteljica“. Ali izgleda, da ni kad je Božić u pitanju nismo baš puno naučili, iako se „on ponavlja“ već više od 2000 godina.

Sve ubrzanija, raznovrsnija i upitna kvaliteta dostupnih informacija u okrilju medijske platforme, s jedne strane i velika količina objavljenih dezinformacija te način, stil i uvjeti kojima se žele potaknuti promjene i/ili aktivnosti disperzirane (medijske) publike s druge strane, dovode do pitanja: urušavaju li se tradicionalni sustavi vrijednosti i važnosti medijskog sadržaja i je li u takvim izmijenjenim okolnostima došlo do uzdrmavanja osjetljive ravnoteže između javne odgovornosti i privatnih profita te interesa javnih prenositelja sadržaja?

Mnogi su mediji Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje" o pastoralnom značenju blagoslova protumačili kao "radikalni zaokret" Crkve", odnosno "kontroverznu odluku" ili pak "dokument koji će izazvati burne reakcije, navodeći kako je papa odobrio blagoslov istospolnih parova. Kako bi vjernici trebali shvatiti Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje", pojasnili su teologinja izv. prof. Ana Begić i vlč. Damir Ocvirk.

Polazeći od teze kako infodemiju čini velika količina nedostatnih, neprovjerenih i netočnih informacija o virusu korona koja je većinom dominirala nad vjerodostojnim i točnim sadržajem objavljenim u svjetovnim medijima za vrijeme globalne pandemije virusa, a istovremeno imajući u vidu kako su naslovi priloga – udice za čitatelje – i u mnogo slučajeva (u kojima je razina povjerenja u medije niska), jedine informacije koju čitatelji/gledatelji dobivaju o temi, postavljaju se pitanja: jesu li naslovi informativno, senzacionalistički ili kritički privlačili pažnju čitatelja, odnosno, je li infodemija u medijskom izvještavanju na primjeru naslova, činjenična ili simbolički (pret)postavljena?

Vjerojatno najspasonosniji odgovor na pitanje kako stati na kraj dezinformacijama i malinformacijama u medijskom prostoru, pa tako i po pitanju vjerskih tema, jest u medijskoj pismenosti samog primatelja informacija, prije nego li u različitim sustavima za provjeru činjenica.

Novinarstvo je kompleksna struka, zanimanje i zvanje. Želi li novinar široj javnosti približiti svakidašnjicu, mora poštovati etičke norme.