Ponekad se ljudi sjete da su određenu informaciju negdje pročitali, ali se ne sjećaju da je izvor bio neki neprovjereni portal ili pak ispravak koji je informaciju razotkrio kao netočnu. Učestalo izlaganje takvim sadržajima može povećati osjećaj da su pogrešne informacije zapravo istinite. Ponavljanje stvara percepciju grupnog konsenzusa koji može rezultirati kolektivnim pogrešnim pamćenjem.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu „Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija”. U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

U tjedniku Nacional objavljen je 28. svibnja 2024. niz netočnih informacija u članku pod naslovom: „ŠOKANTNO Vjeroučitelj u Splitu srednjoškolcima objašnjavao da se pobačaj radi – vješalicom”.

„Kleveta i ogovaranje su smrtni grijeh, ali ipak manje opasan od dezinformacije. Dezinformacija je pristrano iznošenje činjenica, namjerno prešućivanje istine kako bi se onemogućilo slušatelja ili gledatelja da stvori ispravan sud. Molim vas, izbjegavajte ova tri grijeha”, upozorava papa Franjo te potiče na svakodnevno suočavanje s tim grijesima.

Ne tako davno u ovoj smo rubrici pisali o važnosti promišljanja o vizualnim (dez)informacijama. Naime, pitanje istinitosti slike (kako statične tako i one u pokretu) u digitalnim medijima – uz sve snažniji razvoj alata generativne umjetne inteligencije i sve sofisticiranije oblike vizualnih manipulacija poput deepfakea – postalo je važnije no ikad. Premda se istraživanja dezinformacija primarno bave tekstualnim manipulacijama, autori koji proučavaju vizualne dezinformacije ističu kako one zapravo mogu biti i puno opasniji alat manipulacije.

Ovih dana imali smo prilike čitati kako će Europska unija u pojedinim slučajevima ukinuti ispovjednu tajnu, odnosno sakramentalni pečat. Istražili smo može li civilna vlast bilo koje vrste odrediti da se sakramentalni pečat mora otkriti u teškim slučajevima poput zlostavljanja djeteta ili kojeg drugog kaznenog djela. Donosimo i razliku između pojmova ispovjedna tajna i sakramentalni pečat.

Ubrzo nakon objave papine korizmene poruke, 1. veljače 2024. godine, društvene mreže i razni internetski portali počeli su širiti dezinformaciju da je papa Franjo izjavio kako katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme. Navodna izjava, koja je izazvala veliki interes i kontroverze, bila je naslovljena: „Jedite što god želite za Uskrs”.

Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Donosimo ustroj organizacijske jedinice koja provodi provjeru informacija, osobe uključene u proces utvrđivanja činjenica, njihov djelokrug rada te kratke životopise voditelja projekta i voditelja odjela koji provodi provjeru informacija.

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.

U sklopu projekta "Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama" održana je 15. travnja u zgradi HBK edukacija za novinare. O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi sa Sveučilišnoga odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.