Kolekta, koja se tradicionalno prikuplja na Veliki petak, glavni je izvor prihoda za održavanje života u Svetoj Zemlji.

Film o fra Marku Maloviću, Iločanima dobro poznatome franjevcu, svećeniku bit će premijerno prikazan u Iloku, u četvrtak 13. siječnja, u svečanoj sali na Principovcu.

Sv. Franjo je shvatio da često činimo dobra djela iz samoljublja, čak iako mislimo da ih činimo iz ljubavi. Čini se da nam samo treba odobravanje svijeta i dobar izgled. On je poučavao svoju braću da bez poniznosti nijedna krepost nije Bogu prihvatljiva.

Potrebna nam je "škola molitve" da naša osobna, jedinstvena molitva ne postane samo odraz nas samih. Uvijek postoji problem da "ne znamo moliti na pravi način" (Rim 8, 26). U tome nam mogu pomoći naše "glasne" molitve poput moljenja Časoslova. Bog nam je došao u pomoć s nadahnutom molitvom iz Svetog pisma – s psalmima, koji se mogu upotrijebiti za približavanje k Bogu. Pročitajte kako je molio sv. Franjo Asiški!

U našem životu vrlo je lako izgubiti mirnoću kad se iznenada dogodi da stvari krenu loše za nas. To može biti test našega povjerenja u Boga. Ako znamo da djelujemo prema Božjoj volji, tada i mi, poput sv. Franje Asiškoga, možemo ići naprijed u povjerenju i pouzdanju. Zapravo, može se reći da je naš mir i smirenost, osobito u vrijeme prolaženja kroz osobna kolebanja i osobna razmišljanja, pokazatelj u stanovitoj mjeri povjerenja u Boga.

Samostan sv. Pavla Pustinjaka smjestio se na otočiću Galevcu (Školjiću), odmaknutom od Preka na otoku Ugljanu osamdesetak metara. Mještani Preka, redovnici i ostali Galevac nazivaju Školjić. Po nekim povjesničarima otok su ranije nastanjivali redovnici pavlini, čijem je zaštitniku sv. Pavlu Pustinjaku posvećena samostanska crkva.

Ovaj dekalog sažima svetost Siromaška iz Asiza i njegovo apostolsko djelovanje te poziva na promišljanje i prilagodbu našega života evanđeoskim savjetima.

Svetkovina je Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. To je najveći dar koji nam je prije svoga odlaska ostavio Krist Gospodin, kako bismo se hraneći tom hranom mogli posvetiti i postati dionicima božanske naravi. A vlast i moć da kruh i vino pretvaraju u Tijelo i Krv Isus je dao apostolima. Oni su pak to prenijeli sve do svećenika koji danas žive s nama i među nama.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Franjevački sjemeništarci nedavno su objavili video u kojem pokazuju kako izgleda jedan dan u sjemeništu u Slavonskom Brodu. Pogledajte kako izgledaju početci redovničkog života!