Tako bi se donekle popravila očajna materijalna situacija iseljenog srpskog stanovništva u dijelu zapadnog sektora koji su kontrolirali, iskoristiti razmještaj UNPROFOR-a u zapadnoj Slavoniji kako bi se izbjegli Srbi i njihove vlasti povratili na područja koja su se 1991. nelegalno priključila pakračkoj općini i, konačno, dovršiti proces političkog definiranja tog prostora, odnosno završiti organizaciju srpske teritorijalne jedinice. Mirovnjaci u plavim kacigama trebali su nadoknaditi ono što je vojnički izgubljeno potkraj 1991. godine: SAO Zapadnu Slavoniju u njezinim, kako je navedeno u brojnim pobunjeničkim dokumentima, etničkim granicama.

Tako je kao snažan politički čimbenik i oponent ekstremnoj struji Milana Martića na okupiranom području, Veljko Džakula, s grupom svojih političkih istomišljenika među pobunjenim Srbima kreirao prijedlog za suradnju s Hrvatima. Hrvatsko vodstvo, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, prihvatilo je prijedlog kao znak miroljubive politike i nadanja u miran način reintegracije srpskog dijela sektora. Kao rezultat toga na današnji dan, 18. veljače 1993. godine, između lokalnih hrvatskih i srpskih pobunjeničkih vlasti zapadne Slavonije u mjestu Doljani, potpisan je Daruvarski sporazum. 

Sporazum se sastojao od 11 točaka, a njime je bila dogovorena ponovna uspostava svih inicijativa koje su pokrenuli ili su u njihovom pokretanju posredovali civilni poslovi Ujedinjenih naroda – programi posjeta selima, susreti civila na kontrolnim točkama, popravci prometne i druge infrastrukture, puštanje u promet autoceste i željezničke pruge te redovito komuniciranje predstavnika lokalnih civilnih vlasti. Najvećim dijelom sporazum je ostao mrtvo slovo na papiru, a ono najznačajnije u njemu – povratak svih prognanika, nije se pokrenulo s mrtve točke. 

„Sporazum je od strane Džakulinih protivnika ocijenjen kao izdajnički čin. Svi potpisnici tog sporazuma na srpskoj strani iste su godine smijenjeni s dužnosti koje su obnašali. Kasnije su doživjeli i druge oblike progona. Ključno je napomenuti kako sporazum nije imao nikakvu bitnu političku težinu. Njegov doseg nije, pojednostavljeno rečeno, premašivao popravak vodovodne mreže iznad Pakraca: ništa više od običnog uspostavljanja komunikacije“, piše Ivica Miškulin u knjizi „Imas puska, imas pistol?“

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.