„Bojiš li se ti priznati da si Isusov, stidiš li se ići u crkvu, stidiš li se ti primiti svetu pričest? Ako njega ne primiš gdje ti je život? Ako ti Isusa nemaš, kako ćeš ga dati? Ako ga ne daš, zašto si na svijet došao? Zašto si na svijet došao ako ti Boga ne možeš drugima dati?“, upitao je vjernike u propovijedi o. Ante Gabrić u Gospinu prasvetištu u Solinu davne 1976. godine na obilježavanju tisućite godišnjice svetišta.

„Dok smo na putu, kao pojedinci, kao obitelji, u zajednici, posebno kad nahrupe oblaci i put postaje nesiguran i težak, podignimo pogled, pogledajmo nju, našu Majku, i ponovno ćemo naći nadu koja ne razočarava“, pozvao je Sveti Otac nakon molitve Angelusa.

Teško bi se među svecima sveopće Crkve pronašao onaj koji se u svojem životu nije predao pod okrilje Blažene Djevice Marije. Izuzetak nisu ni dvojica mladića blaženika, a uskoro i sveci Karlo Acutis i Pier Giorgio Frassati.

Kolovoz je mjesec posvećen Velikoj Gospi, a Kršćanska sadašnjost za Knjigu mjeseca (uz 40 % popusta za Prijatelje HKR-a i HKM-a) izdvaja naslov „O Mariji“ – djelo o. Christophera O’Donnella, irskog profesora duhovnosti i karmelićanina.

Gora Zvir, selo Litmanová, mjesto je ukazanja Blažene Djevice Marije koja su se navodno dogodila između 1990. i 1995. Dikasterij za nauk vjere poslao je pismo s nihil obstatom potvrđujući mnoge duhovne plodove i odobravajući pobožnost.

Kršćanska sadašnjost za prijatelje Hrvatskog katoličkoga radija i čitatelje portala Hrvatske katoličke mreže kao knjigu ovoga marijanskog mjeseca na posebnom popustu od 30 % izdvaja knjigu „Ukazanja Blažene Djevice Marije između povijesti, vjere i teologije“.

Nitko na zemlji nije bio bliži Isusu od Njegove majke. Ona ga je začela, rodila, odgojila, pratila na križnom putu, bila s apostolima na dan Pedesetnice. Ako postoji netko tko je Isusu najbliži, onda je to Njegova majka. Ako želimo doći do Isusa Krista, onda se povjerimo Njoj koja će nas sigurno dovesti do Njega. O otajstvima Isusova i Marijina života prema evanđeoskim odlomcima promišljao je vlč. Mario Večerić u HKR-ovoj emisiji Pod križem u utorak 6. svibnja.

Od Kristova djetinjstva cijeli je Djevičin život, uključen u odbijanje, kojega je predmet bio njezin Sin, prošao pod znakom mača (usp. Lk 2, 35). Pa ipak, pobožnost kršćanskoga puka vidjela je u bolnu životu Majke Božje sedam glavnih prizora i označila ih kao „sedam boli“ ili „sedam žalosti“ Blažene Djevice Marije.

Prije uspostave Međunarodnog dana žena, stoljećima se Dan žena slavio na dan Blagovijesti - kada je jedna žena zauvijek promijenila tijek ljudske povijesti.

„Na cijelom tom putu Djevica je hodočasnica nade, u snažnom smislu da postaje „kći svoga Sina“, njegova prva učenica. Marija je donijela na svijet Isusa, Nadu ljudskog roda: hranila ga je, podizala, slijedila, dopuštajući da nju prvu oblikuje Božja riječ“, stoji u tekstu kateheze koju je pripremio Sveti Otac Franjo za opću audijenciju u srijedu 5. ožujka. Katehezu u cijelosti donosimo u nastavku.