Autor poznate popijevke „Zdravo Djevo – Kraljice Hrvata“ koju je sv. Ivan Pavao II. pjevao s mladeži u Solinu 1998. godine, isusovac Petar Perica, dobio je roman iz pera Marlona Macanovića.
Dr. Ivan Protulipac, rođen 1899. godine u Hrnetiću kraj Karlovca, bio je istaknuti katolički javni djelatnik unutar širokog Hrvatskog katoličkog pokreta u prvoj polovini 20. stoljeća. Studirao je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1923. godine i doktorirao. Već iste godine, izabran je za predsjednika Hrvatskog orlovskog saveza čiji je bio suutemeljitelj zajedno s bl. Ivanom Merzom. Od 1927. godine djelovao je kao odvjetnik u Zagrebu.
Vrstan liturgičar i povjesničar umjetnosti dr. Dragutin Kniewald, rođen 23. srpnja 1889. u Zagrebu, ostavio je značajan trag u povijesti Crkve u Hrvata.
U povodu 22. obljetnice beatifikacije blaženog Ivana Merza, udruga „Mladi za Domovinu“ organizirala je prvi „Merzfest“, u subotu 21. lipnja 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj festival okupio je predavače i sudionike iz različitih područja koji su kroz izlaganja, svjedočanstva i panel-raspravu aktualizirali lik i djelo blaženika te njegovu važnost za današnje društvo, a osobito za mlade vjernike.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ivana Merza blaženim u lipnju 2003. godine. Danas, dvadeset i dvije godine kasnije, prisjećamo se tog velikog trenutka za Crkvu u Hrvata – ali gledamo i naprijed, prema mogućoj kanonizaciji.
U Vatikanu je u petak 30. svibnja, u Dikasteriju za kauze svetaca, predana molba upućena papi Lavu XIV., koju je potpisalo više od 7 tisuća mladih Filipinaca sa željom da bl. Ivan Merz bude proglašen svetim još tijekom ove Svete godine, stoji u priopćenju iz Postulature bl. Ivana Merza.
Papa Pio XI. proglasio je Tereziju od Djeteta Isusa i Svetog Lica svetom prije točno 100 godina, 17. svibnja 1925. godine. Evo što je mladić Ivan Merz poručio o Maloj Tereziji ubrzo nakon njenog proglašenja svetom.
Prije 110 godina rođen je prof. Grga Pejnović, zapamćeni profesor Nadbiskupske klasične gimnazije i vjerni suradnik „Glasnika sv. Antuna Padovanskoga“, u kojemu je pisao od 1965. do 1969. godine pod pseudonimom Smiljan Velebit.