Povijesni izvori navode informacije o sudjelovanju pokojnog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u spašavanju židova od progona tijekom Drugog svjetskog rata. Među dokumentiranim slučajevima pomoći nadbiskupa Stepinca židovima je i spašavanje djevojčice Renate Bauer.

„Da je 1960. bilo mrvička slobode, na zagrebačkom Kaptolu čule bi se iste one riječi koje su odjekivale Trgom sv. Petra 2005., na sprovodu dragog nam pape Ivana Pavla II., kada je okupljeno mnoštvo uzvikivalo ‚Svetac! Svetac!‘ i ‚Svetac odmah!‘“

Hodočasnici Marijanskoga zavjeta za Domovinu koji od sjevera do juga Hrvatske sa sobom nose relikvije bl. Alojzija Stepinca pohodili su mostarsku katedralu u srijedu, 20. kolovoza.

U članku na portalu B92 pod naslovom „Za Srbe zločinac i monstrum, za Hrvate svetac: Alojzije Stepinac ustaška ikona i čovek bez srca“, se za navode da je „Stepinac sudjelovao u spašavanju židova od holokausta“ tvrdi da su „vrhunac propagande“.

Portal Katoličke Crkve u Njemačkoj katholisch.de objavio je 8. prosinca 2020. intervju s povjesničarkom Marie-Janine Calic koja tvrdi da zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata nije dizao glas protiv planskog uništenja Židova i drugih skupina.

Deutschlandfunk je 8. svibnja 2016. objavio članak pod naslovom „Kriegsverbrecher oder Heiliger?“ (Ratni zločinac ili svetac?). Poveznica na članak glasi: „Kroatischer Kardinal Aloizijus Stepinac Kriegsverbrecher“ (Hrvatski kardinal Aloizije Stepinac ratni zločinac). U tekstu se tvrdi da je Stepinac 1941. imenovan zagrebačkim vojnim vikarom.

Srbijanski medij B92 objavio je 3. listopada 2022. tvrdnju da je Hrvatski sabor ukinuo presudu komunističkih vlasti kardinalu Alojziju Stepincu.

Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije don Pavao (Pave) Vuković ispraćen je na posljednji počinak u petak, 11. srpnja u župi sv. Roka u Jesenicama u 96. godini života i 72. godini misništva.

Mrežna stranica nema-kompromisa.com navodi niz optužbi o blaženom Alojziju Stepincu, primjerice da je ubojica i jedan od najvećih zločinaca u povijesti hrvatskog naroda.

U srpnju 1935. godine na Mariji Bistrici dogodio se važan događaj za povijest Crkve u Hrvatskoj, ali i za cjelokupni hrvatski narod. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice drugoga našašća bistričkoga kipa, na glavu Majke Božje i Maloga Isusa zagrebački nadbiskup Antun Bauer i koadjutor Stepinac položili su krune Kraljevine Hrvatske. Koja je bila poruka toga čina?