U prvom dijelu emisije predstavljena je trojezična knjiga “Romanipe – iz sjene u svjetlo”, objavljena na romskom, hrvatskom i engleskom jeziku uoči Svjetskoga dana Roma 2021. godine. Kako je rekla Grubišić, “knjiga odražava sam duh romskog identiteta, kako osobnog, tako i kolektivnog,  jer ono s čime se Romi susreću kao pojedinci, susreću se i kao narod.”

Zbirka “Romanipe – iz sjene na svjetlo” obuhvaća, dakle, deset narativno-novinarskih priča Roma i Romkinja nastalih nizanjem njihovih sjećanja iznjedrenih naknadnim sagledavanjem prošlosti, pružajući na taj način široj čitalačkoj publici mogućnost da se s njima suživi. Urednice knjige, Maja Grubišić i Selma Pezerović, u uvodu ističu višedimenzionalnost priča koje se mogu čitati i proučavati kako u romskoj zajednici, tako i izvan nje, pružajući osebujno iskustvo u “ja” formi.

Što je romanipe?

“U rečenici ‘Ja sam Rom’ ili ‘Ja sam Romkinja’ sadržan je cijeli koncept romanipe, a ako se on pokuša objasniti ili definirati, gubi se cijeli njegov smisao”, naglasila je Grubišić.

Pojmom romanipe označavaju se sveukupni romski identitet i duh, a umjetnost života i opstanak njegov su važan dio, kao i svijest o pripadanju romskoj zajednici, unatoč razlikama.

“To su tople ljudske priče koje su inspiracija za širi krug ljudi”, dodala je sugovornica HKR-a, spominjući veliku podršku udruženja Kali sara i zastupnika u Hrvatskom saboru Veljka Kajtazija.

Poimence su spomenuti i svi autori: Orhan Galjuš, Edis Galushi, Maja Grubišić, Veljko Kajtazi, Elvis Kralj, Alija Krasniqi, Neđo Osman, Selma Pezerović, Mirdita Saliu, Vedrana Šajn, Hedina Tahirović-Sijerčić i Nataša Tasić-Knežević, među kojima su i književnici, lingvisti, prevoditelji, operni pjevači, radijski voditelji, glumci, ali i pomagači u nastavi.

Časopis i portal Phralipen

U emisiji je bilo riječi i o časopisu Phralipen i istoimenom portalu. “Riječ phralipen označava pojam brata ili bratstva. “S obzirom da časopis izlazi četiri puta godišnje, a teme kojima se bavimo ne mogu toliko čekati, odlučili smo pokrenuti i istoimeni portal. To se pokazalo korisnim, posebno društvene mreže na kojima sudjeluje Phralipen

Primarna je svrha bila da budemo stvaratelji pozitivnog sadržaja vezanoga uz Rome.

O Romima se izvještava uglavnom prigodno ili nakon nekog incidenta, što nipošto nije slučaj samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. A među Romima postoje brojne lijepe teme, samo ih trebamo ispričati. Zato imamo više suradnika, a posebno smo ponosni na one na terenu. Sve ih angažiramo da sudjeluju u stvaranju naših programa”, zaključila je Maja Grubišić.

Osobno iskustvo

Na pitanje o osobnim razlozima uključivanja u rad romske udruge, Grubišić je rekla da je Veljka Kajtazija upoznala 2008. godine, upravo uz izdavanje prvoga “Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika”. “Površno sam dotad poznavala romski narod, ponajviše kroz predivnu glazbu. Ali vidjela sam suradnike koji su radili na podizanju kvalitete života romske zajednice, potom i njihovoga suživota s drugima. Volontiranje mi je osobno zadovoljstvo. Upoznala sam među Romima predivne ljude koji mi kažu: ‘Pa ti si naša!’ Romska kultura je prelijepa, ali o njoj se premalo zna.

Problemi i pozitivni pomaci

Od problema s kojima se susreće romska zajednica, u emisiji je istaknuto obrazovanje. Međutim, čak i visoko obrazovani Romi koji su sudjelovali u ovoj emisiji, često ne mogu dobiti posao samo zato što su Romi. “Od samoga početka školovanja ih podcjenjuju, zato se teže probijaju. U obrazovanju je problem i jezik, pa se romsku djecu nastoji uključiti u predškolsku nastavu. Tako bi naučili osnove hrvatskoga jezika, što će im olakšati praćenje nastave u prvom razredu. Ujedno, romski đaci teško pronalaze i mjesto za srednjoškolsku praksu, iako je ona obavezan dio obrazovanja. Ali ima i napretka”, dodala je Grubišić.

Među pozitivnim stvarima koje su se romskoj zajednici dogodile u Hrvatskoj, Grubišić je istaknula da je Hrvatski sabor prvi u svijetu praznikom proglasio Dan romskog jezika 5. studenoga, a 2. kolovoza ustanovio kao Dan sjećanja na (prešućena) stradanja Roma u Drugome svjetskom ratu. Osnovan je i Romski memorijalni centar Uštica, otvoren 2. kolovoza 2020., za edukacijsku i znanstveno-istraživačku svrhu. Sve su to znakovi koji pokazuju da se Romi, polako, ali sve više uključuju u hrvatsko društvo, zaključeno je u emisiji.

Novi valovi dobrote