Predstava “Prva hrvatska romska monodrama” potiče nas na propitivanje vlastita stajališta, a nastajala je dvije godine. “U pitanju je proces igranja s materijalom te unutarnjim potrebama koje čovjek kao umjetnik osjeća. Ideja seže još u doba moga igranja jedne predstave za djecu i mlade “Bremenski svirači” iz kazališne družine Pinklec kada sam za ulogu psa Roma dobio nagradu za najbolju ulogu kada sam shvatio da mi to leži”, kazao je kazališni glumac i umjetnički voditelj kazališta Mali teatar, Igor Baksa.

Sve je započelo snimanjem kratkih Instagram videa na kojima se nalazio pas Rom kasnije nazvan Rikimartin Horvat. Nekoliko mjeseci nakon javio mu se kolega i veliki dramski pedagog Serđo iz Skradina. “Pitao me imam li monodramu za njegov festival, pa sam mu rekao da je to moj psihički izlaz iz stanja u kojem se nalazimo (to je bilo 2020. godine u vrijeme pandemije), ali on mi je tada dao tri mjeseca da zaista napišem monodramu za festival”, ističe Baksa.

U ljeto 2020. godine izveo je po prvi puta ovu monodramu pod nazivom Rikimartin Horvat – Kako postati influencer? Glavni lik je pas Ricky Martin Horvat koji predstavlja čovjeka s ruba društva romske nacionalnosti. “Naziva sam sebe slobodnim umjetnikom jer još uvijek nije završio u zatvoru i zato što je umjetnost preživjeti u Hrvatskoj. Prenosi nam svoja razmišljanja o tome što znači uspjeh u životu, a istovremeno se bori sam sa sobom i svojim obrascima ponašanja na koje ga je natjerao život na margini”, poručio je Baksa o radnji monodrame u trajanju od sat vremena.

Život Roma u romskom naselju vrlo je težak i većina Roma koji uspijevaju u društvu morali su otići iz svoga naselja.

Poruka koja se krije iza predstave jest da smo svi jednaki bez obzira na jezik, boju kože, kulturne različitosti i sve ostalo što bi nas moglo razlikovati. “Postoje i Romi koji uspijevaju u društvu, ali i onaj drugi dio koji uspijeva za što su na neki način kada se javlja getoizacija u društvu Roma zbog društvenih neprilika. Getoizacija se ne javlja zbog romske nacionalnosti. Život Roma u romskom naselju vrlo je težak i većina Roma koji uspijevaju u društvu morali su otići iz svoga naselja”, naglasio je Baksa.

 Stvara se atmosfera rasprave, odnosno mjesto gdje se briše granice između publike i javnog prostora i platforme za raspravu.

Reakcije publike bile su zanimljive već na početku prikazivanja predstave. Publika se tijekom radnje predstave osjeća prozvano, “oni viču, ustaju sa stolice i osjećaju se prozvanima. Stvara se atmosfera rasprave, odnosno mjesto gdje se briše granice između publike i javnog prostora i platforme za raspravu. Na kraju predstave uspostavlja se zajedništvo i dolazi do katarze”, poručio je Baksa.

Na pitanje što je dokumentaristički dio predstave, Baksa je kazao kako je to trenutak u kojem se osoba kojoj se ne sviđaju događaji na sceni, poziva na pozornicu i javno svjedočenje vlastitog iskustva”, kazao je. U ovoj predstavi na pozornicu su tako izišli Siniša Senad Musić koji je sudjelovao u pripremi predstave te ovom prilikom iznosi brojna potresna iskustva koja je prikupio tijekom godina radeći kao predsjednik romske organizacije mladih.

Novi valovi dobrote