Ističući ponos zbog svoga albanskog podrijetla, ovaj Albanac rimokatoličke vjere najprije je naglasio da je Albance pokrstio sam sv. Pavao. Spomenuo je i Gjergja Kastriota Skenderbega – vrhunskog vojskovođu kojega je papa odlikovao odličjem Kristovog vojnika, a koji je do pojave Majke Terezije bio najpoznatiji Albanac u povijesti. Kačinarijeva pak obitelj korijene vuče iz albanske pokrajine Mirdita koju Turci nikad nisu pokorili.

“Iz Prizrena smo došli u Zagreb prije šezdesetak godina i sačuvali katoličku vjeru. Percepcija je bila da su svi Albanci muslimani, ali to je posljedica jugoslavenske indoktrinacije. Ja sam kršten i ministrirao u crkvi sv. Barbare, a susjedima nije bilo jasno kako je to moguće? Tek uspostavom brojnih prijateljstava i sudjelovanjem u brojnim inicijativama sugrađani su me prepoznali kao katolika i Albanca”, dodao je Kačinari.

Borna Marinić i Tom Kačinari

Voditelj emisije Borna Marinić podsjetio je na 31. obljetnicu “krvavog Uskrsa”. I Kačinari je bio među braniteljima i dragovoljcima. S prijateljima iz zapadnog dijela Zagreba uključio se u Prvu samostalnu satniju Podsused. Kako je rekao, “u satniju se nije moglo ući ako novoga člana nije već poznavao netko iz satnije, a članovi su na različitim područjima surađivali s Tigrovima iz Rakitja.”

Poteškoće branitelja Albanaca

Govoreći o poteškoćama branitelja općenito, posebno albanskih, u emisiji je spomenuto i da albanski branitelji svoj Dan obilježavaju 10. studenoga, u spomen na 11 toga dana ubijenih Albanaca u Bogdanovcima i Marincima. Prvi Albanac koji je poginuo u Domovinskom ratu je Anton Zefi koji je stradao u padu Kostajnice.

Foto: Dielli radio

Svi hrvatski branitelji, bez obzira na nacionalnost, po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, riješili bi statusna pitanja branitelja, invalida, stambeno zbrinjavanje ili zapošljavanje i sve ostalo što proizlazi iz toga Zakona.

Od 7800 Albanaca koji su, samo u Hrvatskoj, a na poziv dr. Franje Tuđmana, prebjegli iz JA, formirali smo postrojbu pod imenom Prva albanska dragovoljačka brigada.

Ona je po zapovijedi poslana na ličko ratište i tamo je ratovala od 13. listopada 1991. godine. Uvedeni su u borbena djelovanja u napadu na Lički Osik i tom prilikom pogibaju Fadil Salihu i Samet Bogujevci, a ranjeno je devet članova brigade.

Nepravda se mora ispraviti

“Iz Ministarstva obrane dobio sam dopis da Ministarstvo raspolaže popisom Prve albanske dragovoljačke brigade koja je odlukom Vlade Republike Hrvatske raspuštena 1992. godine, ali da nema odluke o formiranju brigade. Pa etnički čista brigada zato i jest formirana u tajnosti, a njihova su imena držana u potpunoj tajnosti, da se na njihovim obiteljima na Kosovu ne bi vršila odmazda. Oni koji su htjeli ratovati u Hrvatskoj to su nastavili, a ostalima smo davali hrvatske putovnice za odlazak u treće zemlje, da se kao dezerteri ne moraju vraćati na Kosovo”, podsjeća Kačinari.

Kačinari je upozorio da albanski branitelji ni danas nemaju zasluženi status.

“Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata sam od 2001. Godine 2008. došli su mi neki branitelji Albanci, govoreći mi o svojim problemima i neriješenom statusu. S obzirom da nisam mogao povjerovati iz prve, provjeravam sve sa suborcima i krećem u bitku koja i danas traje. Tek prije mjesec dana njihove obitelji su obeštećene, ali tek od datuma kad sam predao zahtjev. To znači da su plaće, mirovine i davanja koje su oni ili obitelji trebali primiti svih tih godina – darovane hrvatskoj državi”, upozorio je Kačinari.

Dva važna projekta

Na kraju emisije spomenuta su i dva projekta Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata. Prvi za resocijalizaciju hrvatskih branitelja i osnivanje domova za veterane, posebno samce, pokrenut je još 2001. Kasnije su za to odobrena i sredstva iz EU fondova. Zbog epidemije projekt nije izvršen u punom opsegu, ali su korišteni različiti projekti psihosocijalnog osnaživanja. Pokrenut je i program za branitelje lošijega zdravstvenog stanja koji, nažalost, također povremeno “zapinju”.

Novi valovi dobrote