Okrugli stol „Obitelj kao jamac budućnosti” u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) održan je u ponedjeljak, 22. svibnja povodom Međunarodnog dana obitelji. Cilj okruglog stola bio je skrenuti pažnju na važnost institucije obitelji u vremenima promjena te raspraviti na koji je način obitelj povezana s dobrobiti pojedinca kao i s demografskim trendovima.

Na panel-raspravi sudjelovali su Martina Lukić, pravnica i predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj, Marin Strmota, demograf i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Marija Džinić, docentica na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, Barbara Pahljina, liječnica, logoterapeutkinja i predsjednica udruge Logos te Matija Štahan, magistar komparativne književnosti, kolumnist i društveni komentator. Moderator okruglog stola bio je Domagoj Dalbello.

Predsjednica Udruge Matija Boras u uvodnom je izlaganju naglasila kako je obitelj temeljna zajednica društva te jedan od stupova djelovanja SSMH-a. Martina Lukić istaknula je kako su brak i obitelj stupovi društva te da su zaštićeni u pravnim sustavima raznih država, a u Republici Hrvatskoj su i ustavne kategorije. Kao probleme suvremene obitelji navela je kako u današnjem društvu obitelj gubi na značaju, dok ulogu obitelji preuzima država i institucije te se osvrnula i na negativne trendove stupanja u brak. Istaknula je primjere mjera obiteljske politike koje bi trebalo implementirati poput fleksibilizacije radnog vremena za roditelje s više djece, što uključuje skraćeno radno vrijeme i osiguravanje sredstava roditeljima koji žele ostati sa svojom djecom do treće godine života. Također, spomenula je i primjere uspješnih mjera javnih politika koje provode Njemačka i Mađarska.

Foto: Svjetski savez mladih Hrvatska

Marin Strmota također je upozorio na negativne demografske trendove te je istaknuo kako je Hrvatska primjer države koja ima i prirodni pad i problem iseljavanja što znači da gubimo stanovništvo na oba načina, za razliku od drugih europskih zemalja koje prirodni pad nadoknađuju useljavanjem. Istaknuo je kako je prirodni pad nešto što je davno prepoznato u demografiji te na što demografi često upozoravaju.

Kao neke od uzroka pada fertiliteta naveo je promjene u funkciji obitelji i načinu života. Naveo je kako nijedna država ne provodi populacijsku politiku na način na koji bi trebalo te je istaknuo važnost donošenja novih mjera, uključujući financijske, ali i mjere stambene politike, za što je potrebna politička volja i na državnoj i na lokalnoj razini. Zaključno, istaknuo je da je potrebno raditi na afirmaciji obitelji što je možda i najteži dio.

Marija Džinić navela je kako je problem što mladi ulaze u brak nespremni i ne znaju što obitelj jest. Ističe da mladi nisu svjesni što brak uključuje pri čemu mladi često žele slobodu, ali bez prihvaćanja obveza. Kao primjer, navela je kako brojni mladi supružnici ne žele djecu bez da to unaprijed spomenu što je često razlog traženja proglašenja ništetnosti ženidbe.

Barbara Pahljina objasnila je kako je čovjekova najvažnija potreba pronalazak smisla te da čovjek ima potrebu odmaknuti se od sebe i postaviti pitanje o vlastitoj ulozi. Istaknula je kako nitko nije odabrao u kakvoj će se obitelji roditi, ali smo slobodni iz toga izvući ono najbolje u smislu da se iz problematičnih obitelji može razviti zdrava osoba, kao i iz skladnih obitelji osoba koja ima probleme. Navela je kako je ljubav odluka, ali i kako obiteljski život uključuje samonadrastanje, što znači prevladavanje sebe kako bismo drugome, primjerice iz ljubavi, nešto dali.

Matija Štahan istaknuo je da je obitelj često na udaru ideologija koje teže k uspostavi kontrole s obzirom da je izoliran čovjek podložan manipulacijama. Naglasio je kako se u obitelji uči o društvenim ulogama i hijerarhiji, kao i o razlici u spolovima što je također u suprotnosti s dominantnim ideologijama. Rekao je i kako se u suvremenom društvu nastoji smanjiti utjecaj obitelji i promicati alternativne oblike života. Naveo je i da je problem kada država preuzima ulogu obitelji i kada se stavlja iznad obitelji, što je bilo karakteristično u totalitarnim režimima, ali se javlja i u današnje vrijeme. Govorio je i o važnosti kulture života koja predstavlja otvorenost životu i njegovom razvoju.

Okrugli stol omogućio je mladima uvid u širu sliku problem s kojima se institucija obitelji suočava u suvremenom društvu te mogućnost za kvalitetnu raspravu o važnoj temi.  Svjetski savez mladih Hrvatska dugi niz godina sustavno se bavi temama iz područja obitelji, obiteljske politike i demografije te nastoji doprinijeti stvaranju pozitivnog ozračja koje će mladima omogućiti zasnivanje obitelji i ostvarivanje vlastitih potencijala.

Svi zainteresirani rad SSMH-a mogu pratiti na Facebooku i Instagramu i pridružiti se budućim projektima i aktivnostima.