Možda je i vama postalo jasno da tijekom dana gotovo uopće ne mičete mobitel iz ruke te da bez njega teško možete funkcionirati. To nipošto nije navika koju želite u životu zadržati. Pismo oca koji svojoj kćeri želi život u slobodi prenosimo s portala Aleteia.

“Moja najdraža kćeri,

Obzirom na to da se vaša prva godina srednje škole zatvara u posljednjem tromjesečju, prvo želim reći koliko te volim i koliko je uzbudljivo vidjeti te kako rasteš. Teško je povjerovati da ćeš za nekoliko kratkih godina putovati ovim svijetom sama. Nadam se samo da će te naša ljubav i sve što smo tvoja majka i ja učinili za tebe pripremiti za uzbudljiv i izazovan svijet.

Želim da znaš da tvoja majka i ja želimo za tebe najbolje – a to je sloboda!

Kao dio naših kontinuiranih rasprava, znam da ćeš i dalje željeti imati vlastiti telefon. Naravno, toliko se toga događa na društvenim mrežama, i ne krivim te ni sekunde što ga želiš.

Razgovarali smo o svim istraživanjima koja se odnose na ozbiljne probleme s mladima i njihovim telefonima, uključujući rizike sa spavanjem, pažnjom, vašim emocionalnim stanjem, duhovnim životom, socijalnim vještinama i mnogim drugim čimbenicima koji me brinu zbog toga što roditelji stavljaju uređaje u ruke mladih koji jednostavno nisu pripremljeni za ono što se može dogoditi kroz tu tehnologiju.

Ali osim svega ovoga, želim da znaš da tvoja majka i ja želimo nešto još više za tebe kada je u pitanju ova teška odluka. A to je – sloboda.

Možete pomisliti: “Ne bi li mi davanje telefona dalo slobodu koju želim?” Opet, razumijemo zašto bi to mogla pitati. Ali dopusti mi da objasnim slobodu o kojoj govorim.

To je sloboda od nepotrebnih ometanja

Naravno, svi ćemo ponekad biti rastreseni, ali ono što opisujem je neprestano zujanje i iskušenja koje toliko tvojih kolega doživljava svake minute u danu. Kao što smo ti i ja razgovarali, kad imate telefon, ova vas smetnja više neće napustiti. Ipak, ono što me najviše brine je to što studije pokazuju da se za mnoge koji ovu vrstu stalnog uzbuđenja doživljavaju kao mladi ljudi bore usredotočiti se i obratiti pažnju na načine koji su najpotrebniji dugi niz godina u odrasloj dobi.

Putovanje / Foto: Averie Woodard/ Unsplash

To je sloboda od ovisnosti

Razgovarao sam s mnogim tinejdžerima tvojih godina i svi kažu isto: Ne znaju što bi radili da nemaju svoje telefone. Čak i u samo nekoliko kratkih godina (ili čak mjeseci) kažu da su postali toliko ovisni o svojim telefonima da ne mogu zamisliti funkcioniranje bez njih. Bilo da se radi o putu do novog mjesta, komunikaciji s drugima ili čak rješavanju neugodnih, dosadnih trenutaka, trebaju im mobiteli ili se u protivnom osjećaju izgubljeno.

To je sloboda od pretjerane tjeskobe

Baš kao što telefon može stvoriti ovisnost, može stvoriti i anksioznost koja nije dobra za tebe (i druge). Shvaćam da dio ove tjeskobe dolazi s uzbuđenjem zbog onoga što vam telefon omogućuje. Ali kao što i ti i ja znamo, tvoji školski kolege provode toliko vremena zabrinuti kako će drugi reagirati na njihove postove i njihove chatove da sjede u razredu listajući najnoviji post ili tekst ili brinući se što će pronaći na svom telefonu kad zazvoni zvono. Zbog toga im je utoliko teže usredotočiti se na ono što rade u ovom trenutku.

To je sloboda od nezdravih očekivanja

Prije mnogo godina sjedio sam na panelu i razgovarao s nekolicinom srednjoškolaca i postavio sam im pitanje koje sam već puno puta postavljao. Jednostavno rečeno, pitao sam ih jesu li ikad isključili svoje telefone. Ti su me studenti pogledali i rekli da “mogu”, ali nikada “ne bi”. A razlog je taj što bi se, ako jesu, ne samo brinuli da su propustili nešto važno, već i da bi se drugi pitali zašto ne reagiraju odmah. Kao i kod mnogih drugih tinejdžera, priznali su da se, ako imate telefon, očekuje da odgovorite što je brže moguće, inače nešto nije u redu (ni s vama ni s njima). Mislim da je to jednostavno prevelik pritisak za vas u ovom trenutku vašeg života.

To je sloboda od iskušenja i iskorištavanja

Ako sve to nije dovoljno, najviše želimo da imaš slobodu da živiš kao što bi Bog htio da živiš. Shvaćamo da ti je odsutnost telefona na neki način otežalo. Ne volimo što društvo podržava praksu koja nije najbolja za tebe i tvoje prijatelje. Ali bez obzira na to što se događa, želimo da imaš slobodu slušati Božji poziv bez obzira kamo te svaki dan odveo. Shvaćam da posjedovanje telefona ne znači da još uvijek ne možeš čuti i slijediti Božji poziv. No, kao što je vjerojatnije da će sjeme (kao u paraboli) koje padne na plodno tlo narasti više od ostalih, tako i mi vjerujemo da će ti ovakve teške odluke pružiti najbolju priliku da izrasteš u ženu kakva si i pozvani biti.

Razumijemo frustraciju koju bi mogla osjećati prema nama zbog ove odluke, ali znaj da radimo ono što smatramo najboljim. I nadamo se da ćeš, u svojem rastu, i dalje biti slobodna. Volimo te i jako smo ponosni na tebe.

S ljubavlju,

Tata”