Glavni organizatori iz Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije potvrdili su da se zbog loše epidemiološke situacije u Hrvatskoj otkazuje tradicionalni festival „Sudamja fest“ 2021. godine koji se trebao održati 1. svibnja 2021. godine na Peristilu ispred katedrale sv. Dujma u Splitu.

"Mi smo ljudi stvoreni na sliku Božju. Bog je u nas utisnuo svoj pečat i to nas obilježava. Zbilja je izazovno razmišljati da je ta odrednica svakog čovjeka nešto što nas čini veličanstvenima. Kada naiđemo na ljude koji su se u životu pomalo izgubili – koje vidimo po ulicama, koji su upali u razna ropstva, beskućnike, ovisnike, one koji imaju poteškoće – i oni su isto djeca Božja. U njima je Bog isto utisnuo svoj pečat", rekao je don Ivan Terze, govoreći o identitetu u sklopu projekta "2 = 1" splitskog SKAC-a i Hrvatske zajednice bračnih susreta.

Prošle godine su župne zajednice diljem Lijepe Naše ali i šire objavljivali na društvenim mrežama kako budno iščekuju Kristov dolazak. Iako će ovo došašće nešto drugačije izgledati, uvijek smo pozvani slušati Božju riječ i vršiti ju, gdje god bili, poručuje pokretač Oliver Padović, koji će i ovaj put pokrenuti izazov na društvenim mrežama.

"Došašće Green Dream" naslov je projekta koji su pokrenuli mladi Salezijanskoga sveučilišnog instituta iz Venecije i Verone, a kojima je papa Franjo videoporukom zahvalio i uputio ohrabrenje.

Projekt "Dvoje je jedno", odnosno "2 = 1" krenuo je u ožujku 2017. godine suradnjom splitskog SKAC – a i Hrvatske zajednice bračnih susreta. Odvija se svakog prvog utorka u mjesecu, a namijenjen je svima koji osjećaju bračni poziv kao i svim parovima koji su već stupili u brak. Susreti su osmišljeni tako da se razgovara o temama koje mlade jako zanimaju, poput onih kako bolje razumjeti žene i muškarce, o prirodnom planiranju obitelji, usklađivanju obitelji i karijere i mnoge druge.

Mladi su zahvalili dubrovačkome biskupu Mati Uziniću, koji je imenovan riječkim nadbiskupom koadjutorom, za proteklih desetak godina služenja i rada. U organizaciji Studentskog katoličkog centra Dubrovnik, misa je održana u katedrali Gospe Velike koju je predslavio sam biskup Uzinić.

Tradicionalno se simboli Svjetskog dana mladih uručuju na Cvjetnu nedjelju, no ove je godine odgođeno na nedjelju Krista Kralja. Tako su 22. studenog idući domaćini susreta, mladi iz Lisabona, preuzeli hodočasnički križ koji je darovao papa Ivan Pavao II. 1984.

Frama Kočerin slavi 20 obljetnicu svoga osnutka. Tim povodom izišla je nova pjesma Frame "Dođi i raduj se", a za naš portal o mladima je govorio kočerinski župnik fra Mario Knezović. Između ostaloga je naglasio: "Mladi žele da ih njihov duhovni pastir razumije, da je dio njihovih priča, da je spreman zažmiriti na neke njihove trenutke slabosti, da nije neki policajac i supervizor Isusa Krista ovdje na zemlji, nego onaj koji uz sve svoje slabosti drugima pokušava biti barem mali primjer i kotačić u njihovim traženjima, da oni dadnu od sebe sve najbolje."

"Vrag nas kroz patnju želi isprovocirati da se okrenemo od Boga. Međutim, vidimo da postoje neki koji se, upravo suprotno, kroz patnju suobličuju Kristu kojega se u patnji najdublje može spoznati. Patnja, dakle, ima smisao, ona nas posvećuje. Hrvatska kao država i danas pati jer ne uspijeva srediti svoje društvo, ali s druge strane sve više postaje centar duhovnih zbivanja među mladima. Razlog tome možda upravo možemo vidjeti u trpljenima koje je hrvatski narod prošao kroz čitavu svoju povijest", istaknuo je o. Ivan (Ike) Mandurić na susretu Hrvatskoga nadzemlja temu "Žrtva – spas za nas?"

Konferencija se održava online u formi ciklusa okruglih stolova i okupit će stručnjake, znanstvenike, donositelje odluka i više od 500 mladih koji će kroz 5 dana ponuditi rješenja aktualnih problema današnjice. Teme ovogodišnje konferencije su doživljaj slobode unutar društva i pojedinca, razvoj identiteta i ideologija u vremenima krize, utjecaj pandemije COVID-19 na svakodnevnicu kroz digitalizaciju društva, udaljavanje od čovjeka te društveni procesi koji su utjecali na društvene podjele u vidu radikalizacije i ekstremizacije.