Kratki film „Ermitaž sv. Jere u Marjanu, na čarobnoj gori“ predstavljen je nedavno u sklopu izložbe „Sveti Jere na Marjanu – kultura renesanse u Dalmaciji u znaku svetog Jeronima“ autora prof. dr. sc. Josipa Belamarića koja je postavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Ermitaž na splitskoj „čarobnoj gori“ u kasno antičko doba postaje dalmatinska Tebaida

Prof. dr. sc. Josip Belamarić potpisuje i ovaj film ostvaren u produkciji Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan u kojemu predstavlja ermitaž na splitskoj „čarobnoj gori“ Marjanu koji, kako tumači, „u kasno antičko doba postaje dalmatinska Tebaida. Na njemu žive pustinjaci, u kostrijeti, bosi i gologlavi, trapeći se pokorom za stvarne i zamišljene grijehe, vlastite i općeljudske.“

Otkrivajući nam tajne nastambe iznad crkvice sv. Jeronima, dr. Belamarić tumači kako se sklop pustinje sv. Jere ne može jednoznačno datirati, jer se razvijao i mijenjao gotovo 1700 godina: “Na litici pokraj oratorija i pustinjačkog stana u samoj spilji uočavamo brojne tragove jedne nestale zgrade. Vidimo niz utora u koje su bile uglavljene grede drvenih međukatnih konstrukcija, ostatke nekadašnjih krovova s kojih je morala dotjecati toliko dragocjena voda u gustirnu koja i danas postoji u dvorištu ermitaža. Moguće je samo naslućivati da je ta kuća služila za smještaj hodočasnika ili da je u prizemlju krila konobu.”

Prema lokalnoj predaji vjeruje se da je baš sv. Jeronim boravio u ovim spiljama na Marjanu

Autor se dotiče i vjernog splitskog puka koji je u korizmi na Veliki petak prekrivena lica, raspetih ruku i bosih nogu išao u pokorničkoj procesiji “od crkve do crkve, od križa do križa, od Gospe Žalosne u sv. Frane na Obali do Gospe Žalosne na Kašjunima i ermitaža sv. Jere.”

Riječ je, nastavlja, o skromnom sklopu oblikovanom u procjepu okomitih klisura, tzv. Šantinih stina, koji je s južne strane zatvoren zidom, dok se u unutrašnjosti širi i diže na tri kata, “što se vidi po rupama u zidovima pećine i prozorima na pročeljima. Sve je zidano mimikrijski sljubljujući se s hridinama.”

Prema lokalnoj predaji vjeruje se da je baš sv. Jeronim boravio u ovim spiljama na Marjanu kojemu je posvećena crkvica na “čarobnoj gori” građena sredinom 2. polovice 15. st. Dovršena je vjerojatno 1480. g. kad je Andrija Aleši isklesao i potpisao oltar sa skulpturama, a skulpture ovog kipara prisutne su i u crkvicama Gospe od sedam žalosti i crkvi Gospe od Betlema, sve tri u radijusu od par stotina metara.

Jeronimov kult posvjedočen je u našoj tradiciji već početkom 13. stoljeća

Izložba „Sveti Jere na Marjanu – kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima“ ima za cilj prikazati puteve širenja kulta sv. Jere u Dalmaciji, osobito od konca 14. stoljeća. Jeronimov kult posvjedočen je u našoj tradiciji već početkom 13. stoljeća. Smatran je Dalmatincem, odnosno Hrvatom, tvorcem i zaštitnikom glagoljice, pa i prevoditeljem Biblije na hrvatski.

Ova prva veća izložba s ikonografskim prikazima sv. Jeronima održava se kao kruna niza događaja vezanih uz nacionalnu proslavu 1600. obljetnice svečeve smrti koja se nažalost odvijala u suspregnutoj atmosferi uslijed trenutne epidemiološke situacije.

Jezgru izložbe čine skulpture i reljefi s prikazom sv. Jere iz nekoliko zbirki u Splitu i Trogiru, ali i iz Dubrovnika, Hvara, Zadra i Pučišća.

Uz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, suorganizatori ove izložbe su Institut za povijest umjetnosti, Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i Bratovština svetog Križa.

Posjet izložbi moguć je do 30. lipnja, 2021. svakog dana (osim nedjelje) od 9 do 20 sati.

https://www.youtube.com/watch?v=ckhvDWskfc0