Izloženi su primjerci Biblija iz 16., 18. i 19. stoljeća na Jeronimovu latinskom jeziku, njegova Vulgata, zatim Pisctole i evanghielya Ivana Bandulavića iz 17. stoljeća, Evangjelistar illiricski Marijana Lanosovića s konca 18. stoljeća sa svetopisamskim tekstovima na hrvatskom jeziku. Izloženi su i prijevodi cjelovitog Svetoga pisma na hrvatskom iz 19. stoljeća počev od onoga Petra Katančića objelodanjenog 1831. godine. Tu je i šest latinskih izdanja Biblije iz 18. stoljeća tiskanih u  Veneciji i Beču te određeni broj propovjedničkih djela iz 18. i 19. stoljeća s tumačenjem Svetoga pisma među kojima su i hrvatski pisci.

Foto: Požeška biskupija

Izložbu je otvorio požeški biskup Antun Škvorčević koji je okupljenim maturantima i profesorima Katoličke gimnazije u Požegi te mladim glazbenicima i profesorima iz Glazbene škole Požega između ostalog rekao:

»Minuloga 30. rujna napunilo se 1600. godina od smrti sv. Jeronima, rođena u Stridonu u rimskoj pokrajini Dalmaciji. Istovremeno, navršilo se 16 stoljeća dragocjenog Jeronimova služenja čovječanstvu po njegovu cjelovitom prijevodu Svetoga pisma s hebrejskog i grčkog na latinski jezik, nazvano Vulgata. Tim svojim djelom on je omogućio nebrojenom mnoštvu ljudi pristup biblijskoj baštini, poslužio njihovoj duhovnoj izgradnji, dao neizmjerljiv doprinos znanosti i kulturi, oblikovanju europske i svjetske uljudbe.”

O spomenutoj godišnjice Jeronimove smrti papa Franjo je treću nedjelju kroz godinu proglasio Nedjeljom Božje riječi koju smo prvi puta proslavili 26. siječnja ove godine. Svjesni važnosti djela sv. Jeronima, a potaknuti Nedjeljom Božje riječi, Požeška biskupija je tada proglasila Godinu Božje riječi koja završava na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenog 25. studenog. “Smatrali smo prikladnim na svršetku Godine Božje riječi postaviti izložbu starijih izdanja Svetoga pisma iz Knjižnice Požeške biskupije, kako bismo i na taj način, napose mladima u požeškim katoličkim školama koji pohađaju Čitaonicu ove Knjižnice omogućili da se tim putem susretnu s knjigom, koja je duboko označila i naš hrvatski kulturni identitet,” istaknuo je požeški biskup.

Požeški biskup Antun Škvorčević / Foto: Požeška biskupija

“Želja nam je da ovom izložbom potaknemo veće zanimanje za Sveto pismo, napose mladih za koje se zauzeo papa Franjo i u svom Apostolskom pismu prigodom 16. stoljeća od smrti sv. Jeronima pod naslovom „Scripturae sacrae affectus“ gdje im među ostalim piše: “Počnite istraživati svoju baštinu. Po kršćanstvu ste baštinici nenadmašenoga kulturnoga blaga kojim morate ovladati. Oduševite se za tu povijest koja je vaša,” podsjetio je biskup Škvorčević te naglasio kako je Biblija utkana u našu hrvatsku povijest, pismenost, kulturu, u naš identitet koji bez nje nije razumljiv: “Stoga poznavati Sveto pismo nije tek pitanje opće obrazovanosti, nego ima duboko značenje za poimanje nas samih u kontinuitetu našeg duhovnog, povijesnog, kulturnog trajanja kojem služi Crkva neumornim naviještanjem ljudskog spasenja u Isusu Kristu. Neka ova izložba potakne sve posjetitelje da s oduševljenjem prihvate poticaj sv. Jeronima: „Često čitaj božanska pisma; dapače tvoje ruke neka nikada ne odlože svetu knjigu“.

Foto: Požeška biskupija

“Na hrvatskim prostorima, uz upotrebu latinskih službenih izdanja Biblije, tijekom povijesti bilo je nastojanja i oko prijevoda Svetoga pisma na narodni jezik i iako je pokušaja bilo i ranije u 14. i 16. stoljeću ono je tiskano kod nas tek u 19. stoljeću. Po djelima koja čuva Povijesna knjižnica Požeške biskupije na svoj način posebno svjedoči kakav su odjek imala ta biblijska nastojanja u Požegi i okolici, prvenstveno u vrijeme obnove nakon oslobođenja od Osmanlija,” rekla je na otvorenju izložbe voditeljica Knižnice Požeške biskupije Nikolina Mandić koja je predstavila vrijedna izdanja Svetoga pisma te izbor lekcionara i starije propovjedničke literature koja obuhvaćaju vremensko razdoblje od 16. do 19. stoljeća.

Biskup Antun Škvorčević i voditeljica knjižnice Nikolina Mandić / Foto: Požeška biskupija

Zbog manjka prostora na izložbi je prezentirano 45 primjeraka Biblije podijeljenih u dvije skupine. U prvoj skupini izloženo je 15 naslova Biblije na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku iz fundusa Knjižnice. Najstarije je izdanje Biblije pod naslovom Biblia Sacra, tiskano u 16. stoljeću, dok su ostala izdanja pod naslovom Biblia Sacra Vulgatae editionis iz 18. i 19. stoljeća, od kojih je najstarije tiskano u Veneciji 1718. godine. Slijede izdanja iz 1748., 1774., 1792 i ostala. Što se tiče izdanja na hrvatskom jeziku cjelovito tiskana Biblija prijevod je fra Matije Petra Katančića, objelodanjen u Budimu 1831. – Stari zavjet u četiri sveska, a Novi zavjet u dva sveska. Spomenuti prijevod predstavljen je i na ovoj izložbi. Uz njega izloženo je i Sveto pismo Novoga zavjeta koje je protumačio nadbiskup Josip Stadler, a tiskano je u Sarajevu od 1895. do 1902. u četiri sveska.

Foto: Facebook Požeške biskupije

U drugoj skupini izloženi su lekcionari i starija propovjednička djela. Ova cjelina započinje predstavljanjem lekcionara Ivana Bandulavića izdan 1699. u Veneciji a uz njega je izložen i Evangjelistar illiricski za sve nedilje i svetkovine priko godine fra Marijana Lanosovića iz 1794.godine. Izložen je i dio propovjedničkih djela na hrvatskom, jeziku iz 18. i 19. stoljeća. Vrijedno je spomenuti djelo poznatoga propovjednika Fortunata Švagelja Opus selectum concionum festivalium ordinarium et extraordinarium izdano 1761. u Zagrebu, kao i djelo Đure Rapića Svakomu po mallo illiti Predike nediljne izdano u Pešti 1762. godine. Najstariji izloženi primjerak propovijedi je djelo Ludovika iz Granade – Postillas et homilias in praecipua Sanctorum festa continens izdan u Lyonu 1592. godine. Tik uz njega se nalazi primjerak tiskan na talijanskom jeziku u Veneciji 1596., a djelo je Cornelia Mussa i nosi naslov  Delle prediche quadragesimali.

Foto: Facebook Požeške biskupije

Izvor: Požeška biskupija