Budi dio naše mreže

Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like

Pasionska baština Zagreb i Društvo hrvatskih književnika organiziraju u srijedu 22. siječnja promociju 12. zbornika Pasionske baštine pod nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like" na kojem će, među ostalim, predstavljati mons. dr. sc. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru.

/ at
Promocija Zbornika radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine “Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like” održat će se u srijedu 22. siječnja u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića 7/I.

Naslovnica zbornika Pasionske baštine / Motiv na ovitku: Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (Wikimedia Commons / IvanOS, CC 2018.)

Zbornik je podijeljen u pet tematskih cjelina: Povijesni tijekovi – Domovinski rat, Književnost, Glazba, Likovnost i Zapisi oko simpozija, a u predgovoru stoji govor mons. Zdenka Križića, biskupa gospićko-senjskog koji je održao na otvorenju simpozija.

Početak oslobođenja i preobrazbe čovjeka nalazi se u njegovoj sposobnosti da pati.”

Radujemo se što će jedna tako bogata kulturna i duhovna baština u našem narodu, kao što je Pasionska baština, biti posebnije istražena na području naše biskupije, odnosno naše Like. Riječ “Pasionska” dolazi od latinske riječi “passio”, a znači muka, patnja, stradanje. U svom izvornom značenju ta riječ se odnosila na Isusovu muku i njegovo stradanje od Posljednje večere do smrti na križu. Uz tu riječ “passio” u naslovu je i riječ “baština” koja označava “naslijeđe iz prošlosti”. Isusova muka je snažno prožimala kulturu i duhovnost našega naroda od njegovih početaka. Osim što se Isusova muka nalazi u samoj biti kršćanske poruke, ona je našem narodu posebno bliska zbog različitih i nebrojenih patnji kroz koje je prolazio u svojoj dugoj povijesti.

U svojim patnjama narod je utjehu nalazio u Isusovoj patnji, i tu je pronalazio i smisao patnji uopće. Jer od svog postanka ljudi su se stalno trudili naći smisao ljudskoj patnji. To je posebno opterećivalo ljude vjere i njihov odnos s Bogom. Osjećali su u sebi da ljudska patnja ne može biti besmislena, ali su se osjećali i nemoćni u traženju njezina smisla. S Isusovim dolaskom stvar se promijenila. Doduše, s Isusom pitanje patnje nije riješeno, ali jest osmišljeno. Patnja i dalje nosi u sebi puno tajni, ali ona nije više samo tama, besmisao i beznađe, kakva je bila za čovjeka prije Krista. Ono što je postalo jasno jest to da patnja nema zadnju riječ u ljudskom životu. Ona ostaje misterij, ali nije više beznađe. Pa koliko god patnja bila i ostala misterij, koliko god bila teška i malo od koga rado prihvaćena i nošena, ostaje neupitna istina: početak oslobođenja i preobrazbe čovjeka nalazi se u njegovoj sposobnosti da pati. Ako čovjek izgubi sposobnost da pati izgubio je i mogućnost da se promijeni.

Naši ljudi su Isusove patnje opjevali, oslikali, meditirali, i u njima nalazili odgovor na mnoga teška stanja kroz koja su prolazili.”

U svojim patnjama su naši ljudi, kroz svoju povijest, nalazili utjehu u Isusovim patnjama i zato su njegove patnje opjevali, oslikali, meditirali, i u njima nalazili odgovor na mnoga teška stanja kroz koja su prolazili. Ta duhovna iskustva koja su nam prenijeli različitim izričajima jesu naša dragocjena baština koja ne pripada muzeju, nego u toj baštini i mi danas nalazimo mnoga nadahnuća, ohrabrenja i svijetla za današnje tame i patnje kako naše osobne tako i našeg naroda općenito.

Kako je važno da se ta baština bolje upozna i nikada ne zaboravi.

Stoga iskreno hvala svim članovima Udruge “Pasionska baština”, u kojoj su eminentni kulturni djelatnici, koji istražuju i njeguju ovu kulturnu i duhovnu baštinu našega naroda, a na poseban način hvala njegovu Organizacijskom odboru na pripravi ovoga simpozija koji će zasigurno kulturno i duhovno obogatiti narod i Crkvu naše Like.

(Mons. Zdenko Križić na otvorenju simpozija Pasionske baštine, Gospić, lipanj 2018. / Predgovor 12. zbornika Pasionske baštine)

 

U predstavljanju zbornika sudjelovat će gospićko-senjski biskup u miru dr. sc. Mile Bogović, akademik Josip Bratulić, dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, dr. sc. Rozina Palić-Jelavić i prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak. U glazbenom dijelu programa Marija Topić, učenica GŠ Zlatka Grgoševića u Sesvetama na klaviru će izvesti Sonatu u F-duru L. van Beethovena pod mentorstvom prof. Marine Mijatović.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja