Budi dio naše mreže

Veliki mramorni križ s Isusom i Gospom Žalosnom kojeg je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi postavljen je u marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori. Isklesan je iz mramora, težine je 6 tona i visine preko 5 metara, a nastajao je više od pet godina. "Došla je Majka naših stradanja da donese utjehu našem napaćenom narodu", ističe Kršnjavi.

/ kv

Govoreći o nastanku velebnoga križa, koji krasi dvorište u potresu razrušenog svetišta, kipar Tomislav Kršnjavi je rekao da ga je radio dugi niz godina.

Došla je Majka naših stradanja da donese utjehu našem napaćenom narodu

“Još 2013. godine izmodelirao sam glineni model koji je potom bio odliven u gips i postavljen uz župnu crkvu Marijina Uznesenja na Nebo koja je tek bila u obnovi, u izgradnji nakon što su je četnici srušili u ratu. Sisački biskup Vlado Košić ustanovio je te godine dekretom marijansko svetište Majke naših stradanja i blagoslovio taj gipsani model križa. Ja sam tada, 2015. godine, kada je crkva dovršena dobio od biskupa Vlade povjerenje da uredim cijeli interijer crkve i izradim taj veliki križ u mramoru. Sad je postavljen, upravo u ovom vremenu tako teškom za župu u Gori kod Petrinje, za cijelu Banovinu. Došla je Majka naših stradanja da donese utjehu našem napaćenom narodu”, ističe Kršnjavi.

Foto: Tomislav Kršnjavi

Put do izrade mramornoga kipa bio je uistinu dug. Prvo je Kršnjavi s klesarijom „ Jerbić “ išao u Italiju, u kamenolom Carrara po veliki blok iz kojega će križ biti izrađen.

“Blok je bio težak 22 tone. Željeli smo da bude izveden iz jednog komada kamena tako da mu je jedini dodani dio bio gornji krak križa s natpisom INRI. Potom sam nekoliko godina radio na njemu uz pomoć velikih i malih rezalica, uz pomoć dizalica u klesariji i njihovim savjetima. Veliki dio mase kipa bio je potom skinut s posebnim glodalicama da bih ga onda cijeloga isklesao ručno u ovu završnu obradu koju sad možemo vidjeti. Zahtjevan je bio i prijevoz do Gore iz Zagreba i montaža ovdje na temeljni blok sa specijalnom dizalicom jer je sad ovaj mramorni kip težak 6 tona i visok preko 4 metra.”

Svoje kiparsko djelo Kršnjavi je posvetio sisačkom biskupu Vladi Košiću i cijelom hrvatskom apostolatu za nerođenu djecu koja su stradala u pobačajima

Foto: Tomislav Kršnjavi

Sisački biskup Vlado Košić o blagdanu Velike Gospe blagoslovio je križ i reljefni okvir za sliku Gospe Gorske s motivima ruža iz gorske narodne nošnje i prizorom procesije u pobožnosti koji je izradila Linda Kršnjavi.

Foto: Tomislav Kršnjavi

Kršnjavi se nada da je u kompoziciji uspio izraziti poseban odnos Bogorodice Marije i Isusa u tom presudnom trenutku povijesti za čitavo čovječanstvo.

“Neizmjerna bol koju je morala tada osjećati blažena majka Marija gledajući kako umire u najgorim mukama njezin sin i Bog, sama Ljubav i Milosrđe, bila je moja tema koju sam stavio u središte oblikovanja ovoga križa. Želio sam izraziti i bol i mir kojim se smrt prihvaća jer ona nije kraj već po Isusu ostvarenje spasenja za sve nas. Ovaj kip prikazuje trenutak kada je Isus već umro i proboden mu je bok iz kojega je istekla krv i voda našega otkupljenja i Marija gledajući prema Isusu svojim plaštom miluje njegove noge i zaklanja prostor pod njegovom ranom boka, grli presveto drvo spasenja i na njemu svoga sina, grli kao što je po Njegovu rođenju grlila maleno djetešce. Znala je da će mač boli probosti njezinu dušu da se razotkriju namisli mnogih srdaca, ali i da će time sva srca biti oslobođena za Vječnost, sva koja to žele”, nadahnuto tumači izradu kipa Kršnjavi.

Foto: Tomislav Kršnjavi

Ovo svoje kiparsko djelo Kršnjavi je posvetio sisačkom biskupu Vladi Košiću i cijelom hrvatskom apostolatu za nerođenu djecu koja su stradala u pobačajima.

“Neka upravo Nevina dječica koja stradavaju u pobačajima kroz čitavu povijest čovječanstva mole za sve nas da se Božjim Milosrđem koje nam dolazi s križa zaliječe naše rane i obrate naša srca”, zaključuje akademski kipar Tomislav Kršnjavi.

Akademski kipari Linda i Tomislav Kršnjavi čije skulpture krase brojne javne, a posebno sakralne prostore, gostovali su i u Kulturogramu Hrvatskoga katoličkog radija.  Govorili su o tome kada su otkrili da je kiparstvo njihov put, kada i kako su se počeli baviti sakralnim temama, kako se pripremaju za izradu kipova svetaca ili blaženika te kako ih je rad na sakralnim temama promijenio kao ljude i kao umjetnike.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja