Budi dio naše mreže

Kipar Petar Dolić: Umjetnost ne mora biti vesela, ali mora biti iskrena

Posjetili smo kiparski atelje Petra Dolića u Zagrebu i razgovarali s jednim od naših najistaknutijih, najsvestranijih i najproduktivnijih kipara srednje generacije. Kamen težak 30 tona olakšao je za 10 tona i isklesao najveću kamenu skulpturu u BiH, Tvrtkov biljeg u Prozoru - Rami. Autor je brojnih velikih skulptura na javnim prostorima i sakralnih djela po Hrvatskoj i u BiH. Sve to kroz svojih prvih 20 godina rada. U Kulturogramu HKR-a razgovarali smo i o njegovom najnovijem projektu "Amblemi ramskog sjećanja". Emisiju je uredila i vodila Vesna Bihar.

/ Vesna Bihar

Petar Dolić rođen je u Travniku 1975. godine, odrastao je u Gospiću, a 1999. godine završio Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Šime Vulasa u Zagrebu. Kao izbornu nastavu pohađao je kolegij Medaljarstvo i mala plastika, u klasi prof. Damira Mataušića. Tijekom proteklih 20 godina ostvario je brojna kiparska djela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Jedno od definitivno najmonumentalnijih njegovih ostvarenja je Tvrtkov biljeg u Prozoru – Rami. Autor je brojnih velikih skulptura na javnim prostorima: Tri sunca – uvala Vela Lozna, Postira; Podmornica – Zagrebački velesajam; Brod na suhom – Njemački park pokraj Boćarskog doma u Zagrebu; Spomenik poginulim braniteljima u Labinu, u sklopu Mediteranskoga kiparskog simpozija; Spomenik Oluja 95 u Kninu; Spomenik pomorcu i pomorstvu u Rijeci; Spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu, Slavonski Brod; Spomenik Rumbočki križ, Rumboci , BiH te Spomenik Tvrtkov biljeg, Prozor u Rami, BiH.

Oduvijek me je vukla želja da svojim rukama nešto oblikujem”, kaže Dolić. “Mislim da me ova velika skulptura Tvrtkova biljega postavljena na kružnom toku na ulazu u Prozor, na neki način obilježava kao kipara koji je u kamen uložio veliki, veliki trud.

Trenutno, to je sigurno moja najveća skulptura u kamenu koju sam radio. Blok kamena bio je negdje oko 30 tona, a kad je skulptura bila gotova, bila je oko 20 tona.  Ali, dobro su me mazili, pazili i hranili da mogu izdržati taj teški napor. Kroz to druženje upoznao sam divne ljude i jednostavno, upoznao sam njihov karakter i krajolik te sam mogao pristupiti idejnom projektu o Rami.”

Petar Dolić / Tvrtkov biljeg, Prozor – Rama /Facebook

I najnovijom izložbom “Amblemi ramskog zavičaja” Dolić se vraća zavičaju svog oca. U Studiju Račić u Margaretskoj u samom centru Zagreba izložio je postav malih bronci grupiranih u nekoliko cjelina: Kod fotografa, Iz života Rame i Na jezeru. Sve redom prikazuju svakodnevni život stanovnika Rame kojima se krajem šezdesetih zbog stvaranja umjetnog jezera, potpuno preokreće život. U Rami se naime tada pregradila rijeka i došlo je do nastanka novog potopljenog krajolika, što se vremenski podudaralo s odlaskom radne snage u inozemstvo. Stoga je ova izložba posveta gastarbajterima koji su odlazili, kako se to tada zvalo – na privremeni rad – najčešće u Njemačku. 

U predgovoru kataloga izložbe kustosica Nevenka Šarčević naglašava: „Pozadina je nastanka Amblema ramskih sjećanja slojevita: njome je u bronci obilježeno ono što nije niti zapisano, a čuvalo se u memoriji tamošnjih i raseljenih stanovnika te se prenosilo usmenom predajom i pokojom fotografijom. Najviše toga, kako već biva, zadrža(va)lo se „u nutrinama“ ljudi, uspomenama što dosad nisu na sličan način opredmećene. Iako je ovo prvo predstavljanje skulptura izložbom one su ‘komunicirale’ pojedinačno s posjetiteljima Dolićeva ateljea, od kojih su se naročito oni iz Rame prisjećali anegdota iz vlastitih života na koje su ih asocirale.“

Osim u kamenu i bronci, Dolić se kiparski izražava i u drugim materijalima poput drveta i stakla. Posebno su zanimljivi njegovi portreti naših poznatih velikana na polju kulture i umjetnosti, izrađeni u plavičasto-zelenkastom staklu.”Od Ljube Ivančića, Branka Ružića, Đure Sedera do Dubrovčana – Luka Paljetka, Iva Dulčića i najrecentnijih bista posvećenih Marinu Držiću, Petar Dolić uspijeva u staklu predočiti nevjerojatno istančane portretne karakteristike navedenih velikana. Ono što u slikarstvu znaju postići vrsni crtači sa samo nekoliko linija, Dolić postiže bruseći staklo minimalističkim postupcima kojima stvara čvrste, fine i taktilne forme“, zapisala je povjesničarka umjetnosti Anita Ruso. 

Ta potreba za stvaranjem, to je nešto što je teško opisati…Teško da ću ikad biti zadovoljan nekom svojom skulpturom, ali s druge strane, uvijek ću se veseliti novom stvaranju”, kaže Dolić.

Mnogi iz svijeta animacije prepoznaju ga kao autora skulpture koja se dodjeljuje na Animafestu. Trenutno u Dubrovniku izlaže radove u staklu na izložbi “Procesija” koja se u Domu Marina Držića može vidjeti do 19. siječnja iduće godine.

Kulturogram u kojemu je gostovao kipar Petar Dolić možete poslušati ovdje:

 

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja