U bazilici koja čuva zemne ostatke crkvenog naučitelja sv. Augustina nalazi se impozantni sakralni spomenik koji podsjeća na lik samog Augustina, njegov zemaljski život i njegov slavni duh koji živi stoljećima.
Crkva i Red sv. Augustina imaju u Paviji obveznu referentnu točku. Naime, bazilika San Pietro in Ciel d’Oro čuva posmrtne ostatke sv. Augustina, crkvenog naučitelja i karizmatičnog nadahnitelja onih koji slijede njegovo životno pravilo, piše na svojim stranicama Sant`Agostino Pavia. Njegova mramorna škrinja, impozantni sakralni spomenik koji se izdiže iznad dragocjene urne i dominira u veličanstvenoj arhitekturi ove bazilike, podsjeća na lik samog Augustina, njegov zemaljski život i njegov slavni duh koji živi stoljećima. Velika vjerska i povijesna vrijednost škrinje leži upravo u njezinu pripovijedanju, kroz plastičnost reljefa, o najznačajnijim trenucima u životu sveca – koji su nam poznati iz njegovih vlastitih spisa – prateći zatim ono što se zbivalo s njegovim zemnim ostacima sve do njihova prijenosa iz Cagliarija u Paviju, tadašnjeg glavnog grada langobardskog kraljevstva, koje je želio pobožni kralj Liutprand.
Zemni ostaci sv. Augustina od 1900. godine smješteni su pod oltarom koji čini bazu mramorne škrinje iz 14. stoljeća. Ostaci su znanstveno istraženi 1884. godine uz dopuštenje pape Lava XIII., a stručnjaci su izbrojili 225 fragmenata različitih veličina svih dijelova tijela, uključujući i 21 komad lubanje. Zemni ostaci tijela sv. Augustina nalaze se u kristalnoj i pozlaćenoj brončanoj urni iz 1833., koju je izradio biskup u Paviji, mons. Luigi Tosi koju je zatim 1884. godine uljepšao biskup mons. Agostino Riboldi. Na prednjoj strani ispod biskupskih oznaka ispisano je: Ossa S. Augustini Episcopi ed Doctoris; na stražnjoj je strani ispod augustinskog simbola ranjenog srca napisano: In Dei amore et animarum empptum – Istrošen ljubavlju za Boga i duše.
Kristalna i pozlaćena brončana urna umetnuta je unutar izvorne srebrne urne, dragocjenog langobardskog zlatarskog artefakta iz 8. stoljeća. Naručio ju je kralj Liutprand kada je oko 722. tijelo sv. Augustina preneseno u Paviju. Četiri strane ukrašene su četirima križnim listovima s rozetama, a u sredini je lik Isusa Krista. Upravo je tim motivom bila nadahnuta umjetnica Pupi Perati za izradu prsnoga križa koji je Biskupija Pavia darovala Svetom ocu Benediktu XVI. tijekom njegova posjeta 22. travnja 2007.
Dvaput godišnje, 24. travnja, na blagdan obraćenja-krštenja sv. Augustina te 28. kolovoza, na dan njegove smrti, kristalna i pozlaćena brončana urna izvlači se i izlaže kako bi vjernici mogli moliti i razmatrati pred zemnim ostacima svetog Augustina.