”Što je bazilika, koja je razlika između crkve, katedrale i bazilike i zašto neke crkve hrvatski vjernici zovu bazilikama iako to službeno nisu?”, upitao je slušatelj Radiopostaje Mir Međugorje. Dvojbe je pojasnio fra Stipan Klarić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije na službi gvardijana samostana sv. Jeronima u Slanom.

”Nazivom crkva označuje se posvećena zgrada određena za bogoštovlje u koju vjernici imaju pravo pristupa, osobito da bi javno obavljali bogoštovlje, dok je katedrala ili stolna crkva ona crkva u kojoj stoluje dijecezanski biskup.

Dakle, to je prva crkva u biskupiji, u biskupijskome središtu gdje biskup ima svoju katedralnu, posebnu stolicu na kojoj uglavnom ima istaknut i grb pojedinoga biskupa”, kazao je u uvodu fra Stipan Klarić pojašnjavajući potom i nešto kompliciraniji i višeznačni pojam grčkoga podrijetla – bazilika.

”U prvom redu, u antici je označavao kraljevski dvor, kraljevsku dvoranu, javnu zgradu, a u kršćanskom smislu zgradu za bogoštovlje. Od četvrtoga stoljeća, kada je kršćanstvo zapravo postalo slobodna religija, a kasnije praktično i državna religija u Rimskom carstvu, profane bazilike postaju sakralni prostor zbog svojih dimenzija i prostora koji je bio povoljan da postane posvećeni prostor”, kazao je fra Stipan Klarić, pojašnjavajući i građevinska obilježja bazilika, a mnoge starokršćanske bazilike otkrivene su i na našim prostorima od kojih se posebno ističe ona u Solinu, a arheolozi su pronašli i brojne druge, a i dalje ih otkrivaju.

”U Katoličkoj Crkvi, kako reče naš slušatelj, službeno, bazilikom se nazivaju liturgijski privilegirane crkve. Razlikuju se tzv. velike bazilike ili basilicae maiores i male bazilike ili basilicae minores. Velike bazilike su pet patrijarhalnih crkava u Rimu, povezane s pet drevnih patrijarhalnih središta kršćanstva, dakle Rim, Carigrad, Jeruzalem, Antiohija i Aleksandrija. To su, po prvom redu, nadbazilika svetog Ivana Lateranskog koja je ujedno i Papina katedrala, zatim bazilika svetoga Petra koja se zbog svog povoljnog položaja i dimenzija koristi kao konkatedrala, bazilika svetoga Pavla izvan zidina, bazilika svete Marije Velike i bazilika svetoga Lovre.

Postoje također i manje bazilike, ili basilicae minores, a to su važne crkve koje se ne nalaze samo u Rimu, nego i drugdje po svijetu. Taj počasni naslov manje bazilike dodjeljuje sam Sveti Otac. Najnoviji je takav slučaj s proglašenjem crkve sv. Antuna na Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu manjom bazilikom prije nešto više od godinu dana, a otprije postoje bazilika Srca Isusova u Zagrebu, bazilika u Mariji Bistrici, u Ludbregu…”, kazao je fra Stipan Klarić naglašavajući kako neke crkve ili ostatke ranokršćanskih crkava kod nas nazivamo bazilikama, ponajprije zbog njihovog bazilikalnog tipa gradnje.

”Međutim, kolokvijalno i danas neke crkve nazivamo bazilikama zbog njihovog bazilikalnog izgleda, no mnoge od njih nemaju crkveno-pravni naslov bazilike”, zaključio je fra Stipan Klarić.