500. obljetnica prvotiska Judite bit će obilježena 13. kolovoza 2021.

Naslovna stranica “Judite”, prvo izdanje 1521.

Uz 500. obljetnicu prvotiska Judite Marka Marulića dr. sc. fra Stipe Nosić iz Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku napisao je najavu kritičkoga izdanja Judite.

“Marko Marulić (lat. Marcus Marulus, 1450-1524) nazvan je ocem hrvatske književnosti zbog svojega epa Judita, prvoga hrvatskoga epa na narodnom jeziku, to jest prema Danteovu uzoru na otmjenom pučkom jeziku (volgare illustre). Ispjevao ga je godine 1501., a bio je prvi put tiskan u Mlecima 13. kolovoza 1521. Puni njegov naslov glasi: Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena. Judita sadrži 2126 dvanaesteraca u šest poglavlja. Glavni lik djela istoimena je biblijska junakinja koja spašava svoj narod od velike pogibelji, čime je autor želio osnažiti rodoljubni zanos vlastitoga naroda koji je u to doba bio izložen velikoj opasnosti najezdom osmanlija.

Jedan od samo dva sačuvana primjerka prvoga izdanja Judite čuva Knjižnica Male braće u Dubrovniku. Datum prvotiska otkriva da smo upravo ušli u 500. godinu od objave toga iznimno značajnoga djela za hrvatski jezik, književnost i kulturnu povijest uopće. Povodom te velike obljetnice hrvatske književnosti prof. Zvonko Pandžić priprema jubilarno i prvo kritičko izdanje Marulićeve Judite. U planu je i njezino predstavljanje javnosti baš na samu 500. obljetnicu, 13. kolovoza 2021.”

570. obljetnica Marulićeva rođenja obilježava se 18. kolovoza 2020.

Marko Marulić najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), koja se u 15. stoljeću počela nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Zahvaljujući književnom radu, postao je središnja osoba splitskog humanističkog kruga.

Osim što je bio pjesnik i prozaik, Marulić je također sastavljao sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Izvori koje je koristio u svome književnom radu su Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Marulić je posjedovao humanističku širinu interesa te je bio duboko religiozan i sklon moralnoj pouci. Kako je živio na prijelazu između srednjeg i novog vijeka, preuzimao srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajviše o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Upravo u povodu obljetnice njegova rođenja Gradska knjižnica Marka Marulića Split u Središnjici je postavila izložbu Šetnja Splitom stopama Marka Marulića. Na izložbi će se autentičnim fotografijama posljednjih izdanaka obitelji Marulić, starim razglednicama, rukopisima, originalnim topografskim kartama i tlocrtima iz fonda Spalatine predstaviti kulturni lokaliteti, zanimljiva i danas prepoznatljiva mjesta u Splitu na kojima je Marulić boravio i nalazio inspiraciju za svoja djela. Izložba je otvorena do sredine rujna, pišu na mrežnoj stranici knjižnice.

Marulić je također isticao pouzdanje u zaštitu Blažene Djevice Marije te je, u  12 stihova, opjevao istinu o njezinu uznesenju na nebo.

Foto: Twitter Zagrebačka nadbiskupija