Teško je o apokalipsi uopće promišljati, a da se ne zaustavimo na Knjizi Otkrivenja Sv. Ivana apostola. Michael O'Brien je tom zgodom kazao: "Neprestano se vodi bitka za svaku pojedinu dušu." U vremenu promišljanja o vremenu apokalipse prenosimo zanimljivu kolumnu Brane Vrbanića.

U rubrici Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta asistentica na Odjelu za sociologiju HKS-a Marija Žagmešter piše "Ko(ro)ncerti kao oblik zajedništva". "Razdoblje u kojemu se nalazimo predstavlja razdoblje strpljenja i pomaganja, a s druge strane predstavlja i razdoblje panike, nemira i brige za budućnost. Postavljamo si brojna pitanja. Odgovori se javljaju u obliku hipoteza ili pretpostavka i teško je dati pravi odgovor. Ono što je sigurno jest to da si možemo i moramo sami pomoći, ponajprije onime što imamo, svojim talentima", poručuje Žagmešter.

Bioetičku minutu Hrvatskoga katoličkog radija u utorak dr. Jasenka Markeljević posvetila je epidemiji koronavirusa i posljedicama potresa.

U rubrici Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta doc. dr. sc. Anto Čartolovni s Katedre za teologiju piše "Zašto bismo trebali ostati doma?!". "Ovih se dana ne suočavamo samo s globalnom pandemijskom krizom, već i s krizom individualne moralne savjesti svakoga od nas. Iz moralne dužnosti koja proizlazi iz odgovornosti, pozvani smo dati svoj doprinos i smanjiti mogućnost širenja virusa, a ne doprinositi njegovom širenju. Stoga, probudimo tu našu uspavanu i uljuljanu savjest i izbjegnimo mogućnost sudjelovanja u tuđoj agoniji i nesreći, donoseći moralno ispravnu odluku: #ostajemdoma!", poručuje doc. dr. sc. Anto Čartolovni.

Prema riječima članova Privatnog vjerničkog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja, djeca i tinejdžeri dijelom reagiraju na ono što vide od odraslih osoba oko sebe. Kad se roditelji i skrbnici nose s pojavom epidemije COVID-19 mirno i samouvjereno, mogu pružiti najbolju podršku svojoj djeci, pojasnili su. Roditelji mogu biti uvjerljiviji i pružiti više sigurnosti drugima oko sebe, posebno djeci, ako su bolje pripremljeni.

Psihijatar dr. Dražen Begić i psihologica dr.sc. Nataša Jokić-Begić objašnjavaju tjelesne i psihološke reakcije na dvije opasnosti koje smo doživjeli - pandemiju i potres.

"Uzevši u obzir trenutačno stanje izazvano proglašenjem izvanredne situacije u Srbiji zbog epidemije koronavirusom, htjeli smo izaći u susret svima koji nemaju nikoga tko bi za njih obavio kupovinu namirnica u trgovinama, budući da je u Srbiji u seoskim sredinama zabranjeno kretanje van kuće svima starijima od 70 godina", rekao je o. Igor Vovk koji zajedno sa sjemeništarcem Aleksandarom Krnješinom obilazi starije i nemoćne osobe kojima je zabranjeno kretanje izvan kuće.

Ovih dana u javnosti se pojavila informacija da bi lijek hidroksiklorokin, koji se koristi za liječenje malarije, u kombinaciji s azitromicinom (Sumamed) mogao biti učinkovit i protiv koronavirusa. O samom lijeku, kliničkim ispitivanjima, testiranjima i dostupnosti lijekova, razgovarali smo s dr. Željkom Markić, liječnicom koja više od 20 godina sudjeluje u kliničkim ispitivanjima lijekova, a javnosti je poznatija kao predsjednica udruge U ime obitelji.

Hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa sa sveučilišta u Torontu prof. dr. sc. Igor Štagljar upozorio je na važnost socijalnog distanciranja. "Dajte ljudi, molim Vas, budite odgovorni u sljedećih od 4 do 6 tjedana i nemojte ići van među ljude. To znači da MORATE biti doma koliko je više moguće, počevši od sada. Jedini način da spriječimo širenje ovog virusa je društveno distanciranje. Ne sutra, već DANAS!", poručuje Štagljar.

Praksu karantene postupno su preuzeli i drugi gradovi u Europi te je taj koncept postao privlačan građanima s obzirom da je bio u skladu s milosrdnim duhom srednjovjekovnih zajednica. Mjere koje je karantena prepisivala štitile su od širenja zaraze, a u isto vrijeme se pomagalo onima koji su već zaraženi.