Umirovljeni svećenik Riječke nadbiskupije mons. Pero Zeba ističe da nije želio biti čovjek institucija nego pastir svoga naroda. U pastoralnom radu se nesebično davao na materijalnoj i duhovnoj izgradnji župnih zajednica. Uz duhovnu izgradnju vjernika nastojao je i oko one kulturne i tradicijske. Ovaj dobitnik brojnih crkvenih i državnih priznanja svoje umirovljeničke dane provodi u rodnom Bijelom Brdu u Bosanskoj Posavini gdje duhovno hrani i hrabri preostali hrvatski puk, nadajući se boljoj budućnosti.

Mladi svećenik Sisačke biskupije Ivan Ćorić, upravitelj župa Prelošćica, Gušće i Kratečko, ujedno je i postulator za proglašenje blaženim i svetim 25 svećenika i dva bogoslova koji su mučenički umrli u vremenu od 1935. do 1990. a za Sisačku biskupiju vezani su mjestom rođenja, djelovanja ili mučeničkom smrću. Govori o poslu koji postulatora čeka u pokretanju postupka, otkriva što je za njega pastoralni rad, a osvrće se i na svoj put ka svećeništvu te proslavu mlade mise u bazilici sv. Kvirina u Sisku, koja je bila prvo mladomisničko slavlje od osnutka župe.

Život i biskupsku službu umirovljenog porečkog i pulskog biskupa Ivana Milovana obilježio je lik bl. Miroslava Bulešića. U razgovoru se osvrće na svoje djetinjstvo, svećeničku formaciju, rad u pastoralu, biskupsko ređenje, brojne službe pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, biskupsko djelovanje te beatifikaciju Miroslava Bulešića čiji mu je život nadahnuće.

Dobra suradnja braće grkokatolika i rimokatolika, zaljubljenost u ljepote Dalmacije, osjećaj prihvaćenosti od ljudi s juga koji imaju široko srce - naglasci su iz svjedočanstva o pozivu i poslanju grkokatoličkog svećenika o. Jana Jakubova, Slovaka s adresom u Kričkama. Već treću godinu upravlja župom u kojoj je u lipnju ove godine blagoslovljena crkva Pokrova Presvete Bogorodice, ujedno i marijansko svetište Križevačke eparhije. Uz svjedočanstvo o svome pozivu otkriva kako se našao i snašao u Hrvatskoj i Križevačkoj eparhiji.

S. Mirjam Kuštreba članica je Družbe klanjateljica Krvi Kristove te jedna od promotorica glasa svetosti sluge Božjega brata Ivana Bonifacija Pavletića, člana Družbe Sinova Bezgrješne. Kako u Družbi Sinova Bezgješne postoji tradicija izrade jaslica, tako je od 2012. godine u kutinskom kraju prosinac bio u znaku Bonifacijeva Božića te izložbe jaslica. U toj manifestacij sudjelovala je i s. Mirjam čija je služba zadnjih godina u znaku suradnje Družbi – Klanjateljica Krvi Kristove i Sinova Bezgješne.

Zbog postojanosti u molitvi i vjeri rudari su izabrali sv. Barbaru za svoju zaštitnicu. Njoj u čast podizali su crkve, tako je i u Rudama kod Samobora prije 400 godina podignuta crkva koja je do danas sačuvana u svom prvotnom obliku. Župu u Rudama vodi vlč. Darko Banfić koji je, pak, na poseban način povezan s ovom sveticom u čijoj je župi u Natkrižovljanu rođen i proveo djetinjstvo. Bio je član i Hrvatske svećeničke nogometne reprezentacije, a rado i planinari.

Sestra Marijana Novosel otkrila je poziv za Bogu posvećenim životom kada je imala 21 ili 22 godine. Bogu je jednostavno rekla da je dovede u samostan ako je zove. Gospodin se poslužio njezinom majkom koja se slučajno susrela s jednom sestrom Družbe Kćeri Božje ljubavi, pa je i svojoj kćerki predložila tu Družbu. Sestru Marijanu u Družbi je najviše oduševilo to koliko su sestre otvorene jedna prema drugoj, i koliko je vidljiva među njima ljubav Božja koju trebaju činiti vidljivom u svijetu.

'Imamo sigurnost u Isusu Kristu' – ističe don Zdenko Dundović, škabrnjski župnik od 2001. do 2005. godine. Za to je vrijeme na mjestu stare župne crkve Uznesenja BDM, koju su četnici do temelja srušili 28. siječnja 1992., izgrađena i posvećena nova crkva. Prisjećajući se toga vremena ističe da vjera u Boga davala snagu ljudima u Škabrnji u zacjeljivanju tuge i žalosti. Danas je ravnatelj Teološko-katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru i predsjednik Društva za povjesnicu 'Zmajević' Zadarske nadbiskupije.

Iza preč. Marijana Jelenića je 60 godina svećeničkog života i rada koji je obilježen obnovama crkava Vodnjaštine, obnovama, čuvanjem i predstavljanjem 300 relikvija svetaca koje su pohranjene u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu, promicanjem štovanja sv. Blaža i sv. Foške te zauzetošću u pastoralu turizma. Na temelju svoga bogatog svećeničkog života ističe da je zadaća Crkve danas sačuvati fenomen ljudskoga života.

Sestra M. Ramona Schneider članica je Shoenstattskih Marijinih sestara. Poziv je doživjela tijekom klanjanja pred Presvetim, a u Hrvatskoj djeluje u okviru Hrvatske schoenstattske obitelji. Radi s bračnim parovima i s djevojkama.