"Al' će me sada napadati jer sam ovo pisao... Bogu hvala jer samo Crkva može učiti i potvrditi što od Duha Božjeg jest ili nije, što je moralno ili nemoralno"... Donosimo razmišljanje fra Mate Bašića koje je objavio na društvenim mrežama.

Donosimo pregled rasporeda polnoćki koje će se ove godine, poštujući mjere Stožera civilne zaštite, održavati u ranijim terminima.

U subotu su Pučku kuhinju kod fratara na Svetom Duhu posjetili navijači GNK Dinamo Zagreb i tom prilikom uručili veliku i vrijednu donaciju.

Glavna novost je da se u crkvama na Badnjak i Božić maksimalni broj vjernika na misi ograničava sukladno unutarnjoj površini crkve u koji nije uključen prostor oko oltara.

S rektorom zagrebačke katedrale preč. mr. Josipom Kuhtićem razgovarali smo u zagrebačkoj prvostolnici u kojoj nas od Božića čekaju redovne mise, a uskoro i mogućnost ispovijedi.

Prema ideji remetskog župnika o. Antonija Marija Čirka, stripovi se redovito objavljuju na mrežnim stranicama "Župa Remete". Svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice. Na ulaznim vratima svetišta stoji uklesano u kamenu: Zdanje ovo podigla je marijanska pobožnost.

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško uputio je u nedjelju 20. prosinca pismo u kojem obavještava da će se, počevši od svetkovine Božića, euharistija ponovno slaviti u zagrebačkoj katedrali. Pismo, objavljeno na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije, prenosimo u cijelosti.

I ove subote u „Došašću s Kingsicama“ prikupljali smo za potrebite. Ovoga puta za Pučku kuhinju franjevaca na Svetome Duhu u Zagrebu koja brine za beskućnike, a u prikupljanju donacija Emini i Marijeti u studiju su se pridružile Djordjia Palić i Kornelija Palić Papafava.

Ideju o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini zamislio je i prvi iznio u javnost gospićko–senjski biskup dr. Mile Bogović 2002. godine. Na sastancima s raznim državnim dužnosnicima često je govorio o potrebi da se na Krbavi obilježi naše veliko stradanje 9. rujna 1493., što su prethodni naraštaji propustili zbog raznih povijesnih okolnosti, a što je naša velika narodna obveza.

Nakon izbijanja bošnjačko-hrvatskog sukoba krajem 1992. godine, oko 70.000 Hrvata u Lašvanskoj dolini ostalo je u potpunom okruženju, gotovo bez struje, hrane i lijekova. Humanitarni konvoj "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu" koji je u predbožićnom vremenu, od 10. do 24. prosinca 1993., probio osmomjesečnu potpunu blokadu hrvatskog stanovništva, donio je spas u hrani i lijekovima, ali i vjeru da nisu sami.