Otvorenje dionice Puta sv. Jakova u Vukovarsko-srijemskoj županiji planirano je za srpanj, a svi detalji bit će dostupni nakon završetka trasiranja i označavanja.
„Bila su to teška i izazovna vremena, ali upravo se u toj kušnji očitovala njegova ustrajnost i njegova vjera i pastirska hrabrost. Bio je svećenik koji nije odustajao. Zajedno s narodom gradio je ne samo zidove crkve, nego i žive Crkve“, poručio je biskup Svalina na misi zadušnici za pokojnog umirovljenog svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Helmuta Schumachera.
Tijekom svibnja relikvije svete Male Terezije i njenih roditelja Ljudevita i Azelije Martin bit će izložene na čašćenje vjernicima u crkvama i samostanima diljem Hrvatske, BiH i Srbije, a prva postaja je Zagreb.
U riječkoj prvostolnici, katedrali sv. Vida, u subotnje je prijepodne 25. travnja vladalo ozračje kakvo se pamti: svečano, radosno i ispunjeno tihim, ali snažnim osjećajem zajedništva. Već prije početka euharistijskog slavlja klupe su bile popunjene, a mnoštvo vjernika – obitelji, prijatelji, svećenici i redovnici, kao i gosti iz različitih krajeva, pa i inozemstva– ispunilo je prostor iščekivanjem. Povod okupljanja bio je svećeničko ređenje trojice đakona Riječke nadbiskupije: Marija Đurića, Matije Luketića i Karla Stipeča.
Ususret Nedjelji Dobroga Pastira slušatelji HKR-a uputili su brojne poruke zahvalnosti svećenicima za njihovu blizinu, služenje i vjernost, a na te je poticajne riječi jedan svećenik odgovorio molitvom zahvale.
Povodom Susreta hrvatske katoličke mladeži 2. i 3. svibnja 2026. u Požeškoj biskupiji raspisan je likovni natječaj pod nazivom „U ritmu zajedništva” u kojem su sudjelovala brojna djeca i mladi s područja cijele Požeške biskupije.
Nakon što smo tijekom proteklih tjedana pratili hodočašće Kristijana Matića iz Đulovca, koji je pješice po drugi put, prevalio više od 1200 kilometara do Majke Božje Letničke u Letnici na Kosovu, on je po povratku, gostujući u programu HKR-a, podijelio svoje dojmove o tome što znači hodati s Bogom na tako dugom putu i što čovjek pronalazi kada konačno stigne na cilj.
U usporedbi s njegovim prethodnicima – Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. – hrvatski su vjernici često prvoga pontifeksa s udaljenoga latinoameričkoga kontinenta promatrali i kao svojevrsnu „enigmu“. Evo kako je izgledao pontifkat pape Franje kroz oči Hrvata.
Među razlozima zašto upisati Katoličku gimnaziju, u školi ističu njegovanje kršćanskih i humanističkih vrijednosti, nastavu samo u jutarnjoj smjeni i suvremenu opremljenost školu praktikumima i nastavnim sredstvima.