"Kulturni život nadahnut vjerom mogao bi biti poticaj za svakodnevno življenje kršćanske vjere u svim ostalim poljima života kako bismo ne samo govorili o Isus Kristu, nego kako bismo po onom što govorimo i činimo, i po kulturi koju stvaramo i predstavljamo, mogli biti prepoznatljivi kao oni koji su Kristovi i drugima pomoći da otkriju lice Isusa Krista, najljepšeg od svih ljudi", rekao je biskup Mate Uzinić na otvorenju manifestacije "Kršćansko lice kulture 2020." u Dubrovniku.

Rubensov veliki triptih Podizanje križa nalazi se u katedrali Naše Gospe u Antwerpenu, a nastao je 1609. godine. Ova slika učinila ga je slavnim u cijeloj Europi te predstavlja reprezentativni primjer baroknog religijskog slikarstva. Djelo opisuje viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Iva Sudec Andreis.

Ovih dana iz tiska je, u izdanju nakladne kuće Treći dan i Hrvatskog katoličkog zbora „MI“, pod naslovom „Što je kardinal poručio mladima“, tiskana glasovita poslanica kardinala Franje Kuharića „Kako je lijep čist naraštaj“.

Reljef s propovjedaonice iz đakovačke katedrale "Raspeće Kristovo" Vatroslava Doneganija opisuje redoviti profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Dragan Damjanović.

Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili „oplakivanje Krista“, u kršćanskoj je ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo. Taj se motiv javlja u 12. stoljeću, a osobito je popularan u gotici i renesansi. Michelangelova 'Pietà' (1497. - 1500.) nalazi se u bazilici svetog Petra u Rimu. Djelo opisuje viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec.

U emisiji "Umjetnost križa" Hrvatskoga katoličkog radija, povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević predstavila je sliku Zlatka Šulentića "Posljednja večera" u crkvi sv. Franje Ksaverskog na zagrebačkom Ksaveru.

Središnje mjesto u svetišnom prostoru Crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu zauzima veliki drveni križ kojega je od slavonskoga hrasta izradio akademski kipar i akademik Šime Vulas. Taj je križ podsjetnik na Isusovu žrtvu, ali i na sve patnje i stradanja voćinskih ljudi, kao i na rušenje voćinske crkve 1991.godine. Postavljanje velikog križa u tom svetištu Gospe Voćinske izbliza je pratila naša ugledna povjesničarka umjetnosti i akademkinja Željka Čorak. U emisiji "Umjetnost križa" progovorila je o tom najvećem Vulasovom križu, ali i o onom najmanjem križu, kojeg nosi oko vrata.

Skulptura Ivana Meštrovića „Vječno razapeti”, njezin sadreni odljev iz 1930. nalazi se u nekadašnjoj kiparevoj kući na zagrebačkom Gornjem gradu, danas Atelijeru Meštrović, a kamena skulptura nastala godinu dana kasnije nalazi se u Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama, mjestu gdje je Meštrović proveo svoje djetinjstvo.

Cristo crucificado / Raspeti Krist najveća je religiozna slika Diega Velasqueza i nalazi se u Nacionalnom muzeju Prado u Madridu. Prikazuje Krista na križu neposredno nakon smrti. Djelo opisuje viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Iva Sudec Andreis.

Crkva sv. Marka Enanđeliste u Zagrebu poznata i po tom što se u njoj nad glavnim oltarom nalazi skulptura Ivana Meštrović "Raspeti Krist", a na pobočnom oltaru sv. Marije "Madona s Isusom", dok je autor nekih fresaka u crkvi slikar Jozo Kljaković.