Možda najjeziviji, ali istovremeno najrealističniji prikaz sv. Bartolomeja je onaj iz 1562. talijanskoga kipara Marca d’Agratea. Skulptura je to koja prikazuje mučenika kako drži vlastitu kožu dok se svaki mišić, kost i tetiva ističu u kamenu. Skulptura je danas izložena u katedrali u Milanu.

Etnografski muzej u Zagrebu otvara izložbu božićnih jaslica pod nazivom 'X. smotra Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica' u četvrtak, 26. studenog.

Sudbina i stradanje grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt omeđeni su dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine. Stoga je upravo to tema jedinstvene obljetničke izložbe znakovitog naziva „Protreseni MUO: od potresa do potresa” koja je otvorena 24. studenog u tom zagrebačkom muzeju.

Višestruko nagrađivani hrvatski dizajner Boris Ljubičić, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama" bio je 23. studenog gost urednice Katarine Varenice u Kulturogramu HKR-a. Ljubičić ističe da je dizajn zapravo uvijek uzimanje iz prošlosti, ali i stvaranje budućnosti.

U petak 20. studenoga u Knjižnici Požeške biskupije u Požegi otvorena je izložba starih izdanja Biblije iz fundusa Knjižnice Požeške biskupije pod nazivom „Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka“ (Ps 119, 105), što je ujedno i geslo Godine Božje riječi u Požeškoj biskupiji.

Najvažniji je porečki svetac sveti Mauro. On je povijesna osoba zabilježena u dokumentima. Bio je jedan od prvih biskupa u Poreču. Zbog svoje svetosti, nije dokazano da je bio mučenik premda je možda podnio mučeništvo, proglašen je svetim i od devetog stoljeća redovito se svetog Maura slavi kao sveca zaštitnika porečke katedrale i biskupije.

"Pokušavamo Vukovar prezentirati kao grad kulture, grad koji ima veliku tradiciju i povijest, a ponajviše se ipak zaustavimo na onoj žrtvi koju je Vukovar pretrpio 1991. godine" rekao je gvardijan Franjevačkoga samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić. Gostujući kod urednice Katarine Varenice u Kulturogramu HKR-a 16. studenog poveo nas je u obilazak postava Franjevačkog muzeja.

Istaknuti hrvatski kipar akademik Ivan Kožarić, preminuo je jučer u 100-toj godini života u Zagrebu. "Danas u Zagrebu u 100-toj godini života preminuo je naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću", stoji u objavi obitelji Kožarić.

Riječ je o pjesmama zadarskih Arbanasa koji su u 18. stoljeću došli u Zadar s područja Skadarskog jezera, a čiju su glazbenu baštinu oživjele Dina Bušić, pjevačica i muzikologinja te Melita Ivković. Glazbena kritika ocijenila je album Bërbili autentičnom i originalanom mediteransko-orijentalnom glazbenom pričom izraslom iz hrvatske glazbene baštine.

Kako uključiti ranjive skupine u društvo i to putem kulture koja je i sama 'isključena', kakav je status kulture u medijskom prostoru te zbog čega je potrebno educirati novinare o izvješćivanju o ranjivim skupinama u društvu? O ovim temama razgovarali smo glavnim urednikom književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost "Vijenac" Goranom Galićem.