Tradicijsko drveno plovilo koje zrcali kontinuitet maritimne baštine i svakodnevnog života domaćeg stanovništva, godine 2016. upisano je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Uvrštena su na popis hrvatske nematerijalne baštine 2007. godine, najbolje očuvana su južnovelebitska s obzirom da su bila u uporabi do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Mirila se također nazivaju i počivala, počivaljke, biljezi ili bilješke ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Nakladnička kuća Verbum u četvrtak 29. rujna na konferenciji za medije predstavila je slikovnicu za djecu Božji plan za mene. Na konferenciji su sudjelovali dr. sc. Miro Radalj, direktor nakladničke kuće Verbum i mr. sc. Petar Balta, glavni urednik nakladničke kuće Verbum.

Bednjanski govor hrvatsko je kulturno dobro te brend mjesta i općine Bednja u Hrvatskom zagorju. Autohtoni je to govor koji zavrjeđuje da bude publiciran i trajno sačuvan za buduće generacije.

Predstavljanje knjige Maria Filipia „Nikola Tesla ispod paučine“, održano je u četvrtak, 22. rujna u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. Knjigu su predstavili akademik Josip Pečarić i autor, a predstavljanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić.

Ansambl "Collegium pro musica sacra" utemeljen je u Zagrebu prije pedeset godina i ove godine slavi zlatni jubilej.

Govoreći o Poljičkom soparniku kao nematerijalnom kulturnom dobru u emisiji HKR-a "Kulturni biseri Hrvatske" prošli smo povijesni put njegova nastanka i opstanka, od sirotinjskog jela do europske zaštićene delicije. Naša sugovornica je kulturologinja Povijesnog muzeja Poljica u Gatima Snježana Kordun.

Na vrhu top ljestvice u kolovozu, u knjižarama Verbum ponovno se našla nova knjiga Padra Pija – Riječi nade. Osim ove hit knjige, na ovoj top ljestvici mjeseca kolovoza pronaći ćete još zanimljivih noviteta, kao i neke dugovječne bestselere.

„Glagoljaško liturgijsko pjevanje nastaje, vjerojatno, s pojavom liturgije na crkvenoslavenskom jeziku i pisanjem prvih liturgijskih knjiga na crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici, jer je liturgija u srednjem vijeku redovito bila pjevana. Ono se širi i razvija na prostoru glagoljaštva te s vremenom postaje i pučko crkveno pjevanje na hrvatskom jeziku”, rekao je dr. sc. Kristijan Kuhar, znanstveni suradnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu u emisiji HKR- a Kulturni biseri Hrvatske.

Kao vjernici znamo da je oltar mjesto na kojem svećenik slavi euharistiju, mjesto na kojemu se odvija pretvorba, uzvišeno mjesto u crkvi prema kojemu svi gledamo većinu misnog slavlja. Jesmo li se kada zapitali o dubljem značenju crkvenog stola? Danas prođite s nama kroz povijest i otkrijte istinsko značenje oltara.