Na listi deset odabranih korizmenih napjeva našla se i popijevka "Svaka duša" koja također vuče pučke korijenje. U pisanom obliku prvi puta se pojavljuje u trećem izdanju pjesmarice Cithare octochorde iz 1757. godine. Verziju koju danas imamo možemo zahvaliti Vilku Novaku (1865. – 1918.) koji je bio vrlo značajna osoba na području hrvatske glazbeno pedagoške scene kraja 19. i početkom 20. stoljeća.

U organizaciji Glazbene škole Zlatka Grgoševića u Sesvetama i Hrvatskog Caritasa održat će se u subotu, 5. ožujka, u 14 sati humanitarni koncert podrške Ukrajini. Prema riječima Danijele Priselac uime organizatora, neće biti riječ o klasičnom koncertu već će biti prekidan s recitacijama učenika te će biti održane dvije likovne radionice.

Na drugu godišnjicu zagrebačkog potresa, 22. ožujka u 20 sati, Zaklada "Anamarija Carević" organizira donatorski koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Akademski zbor Bazilike Srca Isusova PALMA redovito pjeva na misnim slavljima u Bazilici, a za ovu prigodu pozvao je i nekadašnje članove da se pridruže zboru i Orkestru Bazilike Srca Isusova. Kao solisti nastupit će Daria Auguštan, Emilia Rukavina, Domagoj Dorotić te Luciano Batinić, a izvedbom će ravnati nekadašnji dugogodišnji voditelj Zbora, dirigent Robert Homen.

"Narode moj ljubljeni" ubraja među najstarije korizmene napjeve. Potječe iz 15. stoljeća i nalazi se već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine. Glazbeno gledajući pjesma predstavlja frazu od 8 taktova melodijski naslonjenu na latinski napjev Patris sapientia, kojeg su koristili mnogi uključujući i Johana Sebastiana Bacha koji ga je koristio kao jedan od motiva u Johannes-Passion (Muci po Ivanu) te kao preludij za orgulje u Das Orgelbüchlein: Chorale-Prelude, Christus, der uns selig macht BWV 620. 

Pjesmu "Molitva za Ukrajinu: Bože velikij jedinij" autora Mikole Lisenka, u aranžmanu Oleksandra Košica, a pod dirigentskom palicom Jurice Petra Petrača, izvodi 17 zborova u nadi da se što prije zaustavi rat u Ukrajini. Pjesmu je producirala Hrvatska radiotelevizija. Prema riječima dirigenta Petrača u razgovoru za HKM, poticaj za snimanje pjesme došla je od hrvatske veleposlanice iz Kijeva Anice Djamić.

U ovom odabiru najpoznatijih ili možda bolje rečeno najizvođenijih korizmenih pjesama našla se i još jedna autorska skladba "Milosti je čas" za koji je stihove napisala Mariangela Žigrić a glazbu mo. fra Ante Krešo Samardžić.

Pjesmom "Čisto srce" Božja pobjeda želi potaknuti mlade na sabranost i razmatranje pokorničkog Psalma 51.

Iako se autorstvo ove skladbe često pripisuje narodu pa se navodi da je pjesma tradicionalna iz Dalmacije. Češće se kao autor spominje Vilko Novak. Njegovo ime, kao autora nalazi se i u kantualu Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN), Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 1985. Ipak neki izvori poput podataka na CD-u korizmenih pjesama Oratorijskog zbora Mostar te internetski portali navode da je pjesmu napisao Juraj Mulih koji je bio prvi Hrvat nakon Ruđera Boškovića koji je postao redovitim profesorom na Papinskom sveučilištu u Rimu.

Petstota emisija "Musica sacra" emitirat će se u utorak, 1. ožujka, u 22:30 u programu Hrvatskoga katoličkog radija koju uređuje dirigent, zborovođa i skladatelj Josip degl'Ivellio. U HKR-ovom studiju pridružili su mu se i glavni urednik Hrvatske katoličke mreže dr. sc. Siniša Kovačić i urednik Glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija Slavko Nedić.

U crkvenoj godini pored vremena kroz godinu postoje još i neka zasebna odnosno specifična vremena koja nam skreću pozornost na posebne sadržaje o kojima kao vjernici moramo razmišljati. Ona se prvenstveno odnose na Božić i Uskrs te na vremena koja im prethode advent i korizma. Pred nama je korizma, odnosno 40-dnevna priprava u ozbiljnosti, sabranosti, postu, pokori i molitvi. Korizma, kao i sva druga liturgijska vremena ima svoje posebne liturgijske obrede i pjesme. Dio njih su veliko bogatstvo pučke crkveno-glazbene literature koje je narod stvarao kroz stoljeća.