Nalazimo se u Godini sv. Josipa koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom „Patris Corde“ povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Uz Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji pet župa posvećenih sv. Josipu te 21. kapela. Uoči svetkovine sv. Josipa, zaručnika BDM, koju ćemo proslaviti 19. ožujka, donosimo vam prikaze navedenih župa.

Nalazimo se u Godini sv. Josipa koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom „Patris Corde“ povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tijekom ove godine sv. Josip zaručnik BDM biti će praćen posebnom pažnjom kao svetac koji simbolizira svetost u svakodnevnom životu, skrivenom od očiju javnosti. Sv. Josip ujedno ima posebnu povezanost s Hrvatima i Hrvatskom. Naši pretci su se često utjecali sv. Josipu u najtežim vremenima, a 1687. godine Hrvatski sabor je jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.

Na 19. obljetnicu smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije donosi izabrane misli blagopokojnog kardinala vjeri, nadi i ljubavi koje je izgovorio tijekom 2001. godine u emisijama „Hvaljen Isus i Marija“ na Radio Sljemenu, a sakupljene su u knjizi S Bogom licem u lice – razmišljanja o čovjeku, u izdanju Glasa Koncila iz 2005.

Ususret 19. obljetnici smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije pripremio je prigodne tekstove i video materijale u spomen na lik i djelo blagopokojnoga kardinala. Donosimo izabrane misli zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića o svome prethodniku, koje je izrekao u propovijedima na misama kojima su proteklih godina obilježene godišnjice smrti kardinala Kuharića.

Ususret 19. obljetnici smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije pripremio je prigodne tekstove i video materijale u spomen na lik i djelo blagopokojnoga kardinala.

Posljednji je dan naše devetnice uoči Stepinčeva. Sutra ćemo njegov blagdan – rođenje za nebo – proslaviti u Zagrebu, ali i u Krašiću u kojem se rodio – i za zemlju i za nebo. Ovaj posljednji nastavak niza „Iz Stepinčevog Krašića” završit ćemo svjedočanstvima o zagovoru bl. Alojzija Stepinca. Internetska stranica Zagrebačke nadbiskupije obiluje pisanim tragovima uslišanja po njegovu zagovoru. Spomenimo samo neke: zahvale za rođenje zdravog djeteta, za uspješnu operaciju, za ozdravljenje, za pronalazak posla, za rješenje pravnih poteškoća pri podjeli imovine, zahvale za pronalazak muža ili žene, za mir u obitelji, za sretan završetak studija, za sačuvan život branitelja u Domovinskom ratu...

Hodočastimo krašićkim krajem i ovoga, osmog dana naše devetnice Blaženiku. U molitvi, s mislima na naš hrvatski narod, našu djecu i mlade, obitelji, na naše crkvene pastire, prolazimo stazama kojima je koračao bl. Alojzije Stepinac – najprije kao dječak, a potom kao nadbiskup koji je u Krašiću izdržavao kaznu nakon puštanja iz Lepoglave.

Učenik je prošao put svojega Učitelja! Tako ukratko možemo sažeti križni put Alojzija Stepinca kojim ćemo proći danas, sedmog dana naše devetnice. Poput Isusa Krista, osuđen je na montiranom procesu, poput Njega je trebao biti zakopan, srce mu je spaljeno, a tijelo otrovano da ne bi ostao nikakav trag za štovanje. No, ostvarilo se ono što je u propovijedi Stepinčeve beatifikacije u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine izrekao papa Ivan Pavao II: „Pšenično zrno palo na zemlju’ prije svega je sam Krist, koji je umro na Kalvariji i koji je potom pokopan u zemlju da bi svima dao život. Ali ovo se Otajstvo smrti i života ostvaruje također i u ovozemnom životu Kristovih učenika: biti bačeni na zemlju i tamo umrijeti i za njih je uvjet svake prave duhovne plodnosti. Nije li možda upravo to bila tajna i vašega nezaboravnog i nezaboravljenog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kojega danas motrimo u slavi blaženikâ? On je na jedinstven način sudjelovao u vazmenom otajstvu: poput pšeničnoga zrna ‘pade na zemlju’, na ovu hrvatsku zemlju, te je, umrijevši, donio ‘obilat rod’.

Šestoga dana naše devetnice uoči Stepinčeva, nastavljamo s vama i za vas hodočastiti Stepinčevim Krašićem. Naše današnje odredište je Spomen-dom u neposrednoj blizini župne crkve, kuća u kojoj je za nebo rođen Alojzije Stepinac – 10. veljače 1960. godine. U trenutku našega hodočašća kuća se obnavlja. Naš domaćin vlč. Ivan Vučak, župni upravitelj župe Presvetog Trojstva u Krašiću kaže da obnova ide uspješno te i ovom prigodom zahvaljuje svakom dobročinitelju koji na bilo koji način pomaže u obnovi ove kuće: znanjem, molitvom ili novčanim prilogom na žiro-račun župe Krašić (Uplate za obnovu Spomen-doma bl. Alojzija Stepinca, Krašić, Zagrebačka banka, IBAN: HR6923600001101616973).

Petoga dana devetnice bl. Alojziju Stepincu upoznajemo ovo maleno mjesto između Zagreba i Karlovca koje je od potpune običnosti na razinu svjetske prepoznatljivosti uzdigao zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac. Ovdje je rođen 1898. godine, ovdje je i umro 1960. Stepinčev rođendan 8. svibnja ujedno je i Dan općine, iako se ovdje slavi više njegovih dana u godini, poput 10. veljače i 3. listopada. Krašić se nalazi 50-ak kilometara jugozapadno od Zagreba, 23 km udaljen od autoputa Zagreb-Karlovac. Izlaz je Jastrebarsko. Prvi spomen ovog mjesta zabilježen je u XIII. stoljeću. Općina obuhvaća tridesetak naselja. Zemljopisno gledano, spoj je riječnih dolina, brežuljaka, šuma i planinskih staza idealnih za ljubitelje odmora u prirodi ili života u miru, daleko od gradske užurbanosti, a tako blizu metropoli.