U povodu 102. obljetnice rođenja bl. Miroslava Bulešića, koja će svečano biti proslavljena u subotu 15. svibnja, prenosimo promišljanje bl. Miroslava Bulešića koje je zapisao u svom duhovnom dnevniku nedugo prije svoje smrti.

Hrvatski katolički radio pridružuje se u petak, 13. svibnja molitvenom projektu “Mater Fatima 2022.” Ovo je četvrta godina molitve u Gospinim svetištima diljem svijeta (Fatima, 2019., Guadalupe, 2020., Chiquinquira, 2021.) da bismo bili dionici posvete Bezgrešnom Srcu Marijinu.

"Moliti krunicu ne znači sakriti se negdje u kutku i živjeti daleko od svijeta i života. To znači otvoriti svoje srce za tuđe potrebe i nadići vlastite križeve, kako bismo sve mogli predati Isusu i Mariji da oni ponesu i čuvaju u svojim svetim srcima", piše fra Nikola Kolak, bogoslov Hercegovačke franjevačke provincije.

Sam Isus jasno govori o nemogućnosti razvoda, jer nakon ženidbe "više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Što, dakle, Bog združi, čovjek neka ne rastavlja." (Mt 19, 6)

Tko kaže da ne možeš provesti nekoliko sati u tihoj molitvi u vlastitom domu? Čak i ako nisi s drugim ljudima, ovi materijali ti mogu pomoći da se „obnoviš“ tijekom nekoliko sati gdje god da se nalaziš.

Povodom blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića koji slavimo 12. svibnja prisjećamo se kada je i kako nastalo svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića u njegovom rodnom Zakučcu, malom selu u blizini Omiša.

Krepost se izgrađuje na dva načina. Prvi način je vježbanje da se stalno odričeš negativnog, a drugi, još važniji, da se uvježbavaš u dobru.

Nekadašnji župnik u Međugorju koji je trenutno na službi u Posušju fra Ivan Landeka prisjetio se vremena kada je u Međugorju postavljen kip svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Nakladna kuća Verbum u četvrtak 12. svibnja na konferenciji za medije predstavila je strip Charles de Foucauld. Na konferenciji su sudjelovali dr. sc. Miro Radalj, direktor nakladne kuće Verbum i mr. sc. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum.

Kip  sv. Leopolda B. Mandića djelo je talijanskog svećenika Luigia Razzana, a u idejnom djelu značajnu ulogu imao je poznati slovenski umjetnik isusovac Marko Rupnik. Kip je sam po sebi poseban, a njegova kopija krasi dvorište Leopoldovog padovanskog svetišta.