Dana 7. listopada u 14 sati i 47 minuta u Zagrebu se oglasila uzbuna za opću opasnost. Četrnaest minuta kasnije, nad Gornjim gradom, zrakoplov Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva bombardirao je Banske dvore, tada sjedište hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Slatinski kraj svake se godine 5. listopada prisjeća svoje dvojice heroja koji su stradali na današnji dan 1991. godine - Tomislava Mikića i Mirka Vučete.

Zbog svojega prometnog položaja Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje. Opći napad na grad počeo je 4. listopada 1991. kada je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima s položaja i vojarni oko grada granatirala Karlovac i okolicu, a na meti raketnih bacača našla se i Duga Resa.

Vrhunac napetosti između hrvatske policije, civila i pripadnika UNPROFOR-a u zapadnoj Slavoniji dogodio se 3. listopada 1994. godine u Donjem Čagliću nadomak Lipika.

Nakon niza neuspješnih pokušaja da osvoje Vukovar velikosrpski stratezi 2. listopada 1991. godine pokrenuli su do tada najžešći napad na grad.

U jutarnjima satima 1. listopada 1991. godine JNA je izvela opći napad na dubrovačko područje, i to iz ukupno osam smjerova. Tog dana dogodila se i jedna od najherojskijih bitaka u Domovinskom ratu - bitka za Čepikuće.

Nakon zauzimanja vojarni u Međimurju i Varaždinu, krajem rujna 1991. u Međimurju je započeo upis dobrovoljaca za ratišta Dalmacije, Slavonije i Banovine. Budući da se za Banovinu prijavilo premalo boraca, formirana su dva voda, jedan za Slavoniju, drugi za Dalmaciju.

Na današnji datum 1991. godine obrani Vukovara priključili su se pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga - HOS-ovci.

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Unatoč hrabrom otporu stanovnici Lovinca, Ličkog Cerja, Ričica, Svetog Roka i ostalih zaselaka morali su pred velikosrpskom agresijom 24. rujna 1991. napustiti svoja ognjišta.