Na današnji dan 1994. godine poginuo je heroj Domovinskog rata, ratni pripadnik Antiterorističke jedinice Lučko i Bojne Zrinski, Nikola Bionda.

Na današnji dan 1970. godine u Zagrebu je rođen jedan od heroja Domovinskog rata Igor Zaman.

Na današnji dan 1993. godine od posljedica ranjavanja na Južnom bojištu, kada je pokušao spasiti ranjenog suborca, preminuo je junak Branko Bergovec.

Renato Plavetić je mladić koji je na današnji dan 1993. godine poginuo u obrani hrvatskog naroda na oraškom bojištu.

Na današnji dan, 12. veljače 1992. godine, prilikom borbenog zadatka izviđanja terena poginuo je heroj Domovinskog rata Vinko Pečur.

Na današnji dan 1992. godine tijekom razminiranja na području vojnog objekta u Dugom Selu teško su ranjena dvojica mladih Vrbovčana, pripadnika 2. gardijske brigade „Gromovi“ – Dražen Lisičak i Ivan Hršak. Obojica su nekoliko dana nakon ranjavanja preminula, a u današnjoj emisiji posebno ćemo se prisjetiti mladog Dražena Lisičaka koji je u trenutku kada je položio život za Domovinu imao tek 18 godina.

U napetom ozračju u veljači 1992. godine čekao se referendum o samostalnosti Bosne i Hercegovine koja je nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije još uvijek bila dijelom Jugoslavije.

Skupština Republike Srpske Krajine u Glini je 9. veljače 1992. godine na svojem zasjedanju prihvatila mirovni plan Cyrusa Vancea za Jugoslaviju. Bila je to kulminacija napetih odnosa na relaciji Knin-Beograd. Naime Knin se nikako nije mirio s time da će morati prihvatiti dolazak mirovnih snaga te je davao Beogradu do znanja kako ne misli popustiti.

Na današnji dan, 8. veljače 1955. godine u Androvcu, u općini Lipljan, na Kosovu, kao četvrti od sedmero djece Cecilije i Mike Čibarića rodio se Antun Tuna Čibarić. Nakon što je osnovnu školu završio u Janjevu, početkom 1970-ih s obitelji u potrazi za boljim životom doseljava u Vukovar. U Vukovaru su se posvetili trgovini, a 1979. Tuna se i oženio s Vilkom s kojom će uskoro dobiti četvero djece.

Zagreb već godinama muči pitanje bolnice na desnoj obali Save. Sve važnije zdravstvene ustanove smještene su na lijevoj obali, a broj stanovnika s novozagrebačke strane iz godine u godinu sve je veći pa je pitanje bolnice na toj strani goruća tema. Ne samo da Novi Zagreb nema bolnicu, već je nema niti Velika Gorica koja se nalazi među 10 najvećih gradova u Hrvatskoj stoga bi u slučaju katastrofe i nemogućnosti prelaska Save stanovnici tih područja morali do nekoliko desetaka kilometara dalekog Siska ili Karlovca.