Zagrebački nadbiskup Kutleša nije iznosio svoje stavove o Međugorju u monografiji „Ogledalo pravde“

PROVJERAVAMO: Je li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u monografiji „Ogledalo pravde“ iznosio svoje stavove o međugorskom fenomenu?

Tema međugorskog fenomena aktualizirana je imenovanjem mons. Dražena Kutleše zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom 14. veljače 2023. godine.

Jutarnji list je 14. veljače pisao o nadbiskupovu negativnom stavu prema Međugorju. U tekstu „Postoji jedan dio Kutlešine karijere koji su mediji previdjeli, a Crkva ne spominje. S razlogom“ autor Robert Bajruši tvrdi da je „biskup Dražen Kutleša žestoki protivni hercegovačkih franjevaca, ali i fenomena – Međugorje“ pozivajući se na njegovo uređivanje monografije „Ogledalo Pravde“ o službenim izjavama, priopćenjima, komentarima i studijama u vezi s međugorskim pojavama koje je potpisivao bilo koji službenik Ordinarijata do toga vremena, dakle do 2001. godine kada je Biskupski ordinarijat u Mostaru objavio tu monografiju.

Nakon Jutarnjeg lista slične teze iznijeli su i autori u drugim medijima. Slobodna Dalmacija 15. veljače 2023. objavljuje tekst o tome da je novi zagrebački nadbiskup koadjutor protivnik Međugorja. U članku Msgr. Dražen Kutleša ne gleda blagonaklono na Međugorje, a papa ga je poslao i da ‘očisti‘ crkvu u Hrvatskoj autor Saša Ljubičić tvrdi: „Msgr. Kutleša je taj koji će ispunjavati želje koje stižu s druge bande Jadrana. Uostalom, Kutleša se dokazao kao netko tko drži do hijerarhije i činjenica. Pišući nadugo i široko o Međugorju, taj je nazovi religijski fenomen potpuno razobličio kao lažan, namješten i skandalozan, pa o tome svojedobno izvijestio Vatikan. Na istraživanju ga je angažirao danas umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, koji nikada nije priznao Gospino ukazanje u malom hercegovačkom mjestu, pa to nije učinila ni Sveta Stolica.“

Portal Dnevno.hr 16. veljače 2023. objavljuje tekst pod naslovom „Gospe moja, što od tebe čine? Budući zagrebački nadbiskup, Kutleša, opaki je protivnik ukazanja u Međugorju“. U tekstu se navodi kako novi zagrebački nadbiskup koadjutor ima „izrazito negativno mišljenje“ o Međugorju. Medij citira što je i kako sve priređivač Kutleša naveo, posebice stavove i postupke biskupa Pavla Žanića, mostarskoga ordinarija u vrijeme početka međugorskih događanja, da bi autor članka donio mišljenja nekih poklonika Međugorja, zatim biskupa Henryka Hosera, papina apostolskog vizitatora u Međugorju te samog pape Franje koji je i negativno i pozitivno govorio o fenomenu Međugorja.

Dana 18. veljače 2023. portal 7Dnevno objavio je članak naslova: „Bozanićev nasljednik uzdrmat će Međugorje! Vjernici bi mogli ostati potreseni: Kutleša u papino ime kreće u obračun“, a Večernji list istoga dana, 18. veljače, iz pera kolumnista Milana Ivkošića donosi naslov „Ne vesele se svi vjernici novom zagrebačkom nadbiskupu Kutleši“. Ivkošić konstatira kako su „jedne novine napisale da o jednom dijelu njegove karijere mediji ne pišu niti ga Crkva spominje“ prenoseći stav kako je „Riječ je o vremenu u kojem je bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i – Međugorja.“ Autor Ivkošić u tekstu piše i: „Stoga novog zagrebačkog nadbiskupa mnogi vjernici u novoj ‘župi’ neće dočekati s osobitim veseljem. Poznato je da su iz glavnog hrvatskog grada organizirani bezbrojni posjeti Međugorju. Nadbiskup Kutleša morat će biti suzdržljiv, usprotiviti se tim hodočašćima sigurno neće smjeti niti u propovijedima govoriti protiv ukazanja.“

Hercegovački portal 18. veljače 2023. objavio je članak „Šuti se o tome da je Kutleša žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i Međugorja“ s tezama iz teksta koje su objavili Ivkošić i Bajruši. Navodeći pak neimenovanog sugovornika iz redova navodnih svećenika bliskih vatikanskim odlukama, portal o mons. Kutleši tvrdi: „Socijalno osjetljiv, spreman na dijalog, a nisu mu naodmet niti vatikanske veze i poznanstva, na koje se može osloniti. Ukratko, točno onakav biskup, kakve preferira sadašnji Sveti Otac. Postoji jedan dio njegove karijere, koji su mediji previdjeli, a Crkva ne spominje. Biskup Dražen Kutleša je, naime, žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca, ali i fenomena – Međugorja,  papa Franjo imenovao ga je u novi sastav Dikasterija za biskupe, tijela Rimske kurije koje pomaže Svetom Ocu pri imenovanjima biskupa, pojasnio je za Hercegovački portal svećenik blizak Vatikanskim odlukama koje potvrđuje papa Franjo“.

Zagreb.info 24. veljače 2023. u naslovu tvrdi „Nitko ne može uzdrmati Međugorje“, da bi u podnaslovu dodao da je možda novi zagrebački nadbiskup drukčije orijentiran prema Međugorju od onoga što su dotad prenosili mediji: „Svi čekaju kako će se novi nadbiskup postaviti, mišljenja ljudi su različita“. Autor članka Ivor Kruljac poslužio se anketom u kojoj se vide i pozitivna i negativna mišljenja o nadbiskupovu stavu spram Međugorja.

U vrijeme objave monografije na koju se poziva Jutarnji list don Dražen bio je djelatnik Biskupskoga ordinarijata u Mostaru i osobni tajnik biskupa Ratka Perića po čijem nalogu je uredio monografiju. U monografiji „Ogledalo Pravde“ priređivač u uvodnome tekstu navodi: „Po nalogu mjesnoga biskupa msgr. Ratka Perića nastojao sam skupiti i kompjutorski prirediti razne izjave, priopćenja, komentare i studije u vezi s međugorskim pojavama, koje je potpisivao bilo koji službenik Ordinarijata u proteklom razdoblju. Napisi su se pojavljivali u različitim časopisima: Crkvi na Kamenu, Vrhbosni, Vrhbosnensia, Radio Vatikanu, Glasu Koncila, Trnu, Danasu, Hrvatskom listu, Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku…, i nekim inozemnim listovima, a neki se prvi put ovdje objelodanjuju. Iza svakoga teksta označeno je zvjezdicom u kojem je listu objavljeno. Dijecezanski je biskup sa svojim suradnicima: generalnim vikarom, kancelarom, tajnikom, zatim s urednikom Crkve na kamenu i s urednikom Katoličkoga informativnog ureda reagirao na značajnije napise i pisma o međugorskim događajima, koja ovdje uvezujemo u monografiju da se nađu na okupu radi uvida u stav Biskupskog ordinarijata i radi onih koji su zainteresirani da te fenomene procjenjuju onako kako ih mjerodavne osobe u Crkvi proučavaju i tumače (…) Učinilo nam se potom najprikladnije slijediti članke, priopćenja i odgovore pojedinih godišta, nakon posljednje službene izjave Biskupske konferencije u Zadru, 10. travnja 1991. godine, do danas.“

Glas Koncila, 18/1991

U Predgovoru se navodi: „Ovdje donosimo činjenice, takozvane poruke i navodna ukazanja koja odudaraju od istinitosti, autentičnosti i vjerodostojnosti. Čineći tako, smatramo da iskazujemo dužnu i sinovsku čast Blaženoj Gospi, Ogledalu Pravde“. Don Dražen Kutleša navedene sadržaje prenosi bez iznošenja vlastitih stavova i komentara.

Odgovor na medijske napise o toj temi je dao umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, a objavljen je kao „Odgovor Aureliju Nimarinu“ na portalu katoličkih teologa „Vjera i djela“. U njemu Perić navodi sljedeće: „Kada je knjiga Ogledalo Pravde složena, stavili smo u impressum oznaku Priprema i slog: don Dražen Kutleša. Ali prije nego je uvezana u monografiju dodano je Priredio: don Dražen Kutleša, a ostalo ono u impressumu: tada puki previd, a danas vrijedan dokaz. To njegovo priređivanje sastojalo se u prikupljanju članaka, osvrta, polemika, replika, i novih poruka od moga preuzimanja uprave, nakon biskupa Pavla Žanića, u kolovozu 1993. godine. Kompjutorsko slaganje, datiranje, stavljanje naslova, podnaslova i slične tehničke stvari.“

U dodatku na kraju teksta mons. Perića kao P. S. se navodi: „Ovaj Odgovor vrijedi i s obzirom na komentar o međugorskoj pojavi, koji je pod naslovom ‘Kraljica mira, kraljevi birokracije i financijski blagoslovi’ objavljen na portalu autograf.hr 26. rujna 2024. i pod naslovom ‘Papa Franjo je poništio rad Dražena Kutleše jer je priznao poruke Gospe Međugorske‘ na portalu nacional.hr 29. rujna 2024. jer u sličnu stilu i tonu apostrofira zagrebačkoga nadbiskupa msgr. dr. Dražena Kutlešu pripisujući mu tekstove iz monografije Ogledalo Pravde koji nisu njegovi.“

U intervjuu za Hrvatski katolički radio 24. travnja 2023. mons. Kutleša je govorio i o toj temi. Na pitanje novinarke Tanje Maleš: „Iako ste zagrebački nadbiskup, javnost od Vas očekuje očitovanje po pitanju Međugorja. Naime, kao svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije 2001. godine uredili ste zbornik ‘Ogledalo pravde’ u kojem ste prikupili dokumente o međugorskim pojavama koje je potpisivao bilo koji službenik Ordinarijata do tada. I u protekla dva mjeseca mnogi su nagađali što Vi mislite o Međugorju. Možete li nam osobno dati odgovor na to pitanje?“ mons. Kutleša je rekao:

„Prvo što želim napomenuti je da je bilo svakakvih različitih napisa, ali prvo što bih naglasio je da se Međugorje nalazi u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Ja sam zagrebački nadbiskup. To su dvije različite države i biskupije. Zagrebački nadbiskup nema nikakvu nadležnost nad Međugorjem. Isto tako, znademo da je posljednjih nekoliko godina ondje apostolski vizitator, tj., da je Sveta Stolica preuzela kontrolu nad Međugorjem gledajući i promatrajući što će učiniti. Može se primijetiti da su posljednjih godina dopuštena službena hodočašća u Međugorje.

Što se tiče doktrinarnog [dijela], ostalo je na onoj izjavi bivše biskupske konferencije iz 1991. Prema tomu, ja sam sin Crkve i poštujem sve što Crkva kaže. (…) Vjerujem da nikad niste čuli moje izjave u javnosti o tome, ali većinom se tumači to kako biste vi trebali misliti ili kako netko misli da bi trebao govoriti, na različite načine. Zato samo mogu reći da je to preuzeo Vatikan i kakvagod se donese odluka, mi smo obvezni poštovati mjerodavni pravorijek.“

ZAKLJUČAK: Iz monografije „Ogledalo Pravde“ se ni na koji eksplicitan način ne može zaključiti da je mons. Kutleša protivnik Međugorja. Činjenica da je, kao osobni tajnik biskupa Perića i službenik Biskupskoga ordinarijata u Mostaru bio priređivač monografije, u kojoj nije iznosio svoje nego tuđa mišljenja i stavove, potvrđuje samo da je učinio ono što mu je bilo povjereno. Stoga se navedeni članci ocjenjuju kao neutemeljeni i da im nedostaje kontekst. S obzirom na vrijeme objavljivanja su i mamilice.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.