Budi dio naše mreže
Netočno

Nakon što je u Rudarsko-geološko-naftnom zborniku objavljen članak skupine autora, u medijima su se pojavili članci s napisima da stručnjaci tvrde da se zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije ne može obnoviti jer su kamenolomi iz kojih je vađen kamen s kojim je katedrala obnovljena nakon potresa 1880. zatvoreni.

/ Filip Vrbanić

Zagrebačka katedrala može se obnoviti iako eksploatacija autohtonog kamena više nije moguća

Nakon što je u Rudarsko-geološko-naftnom zborniku 3./2023. objavljen članak „NATURAL BUILDING STONE IN THE CONSTRUCTION AND RENOVATION OF THE ZAGREB CATHEDRAL“ skupine autora, u medijima su se pojavili članci s napisima da stručnjaci tvrde da se zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije ne može obnoviti jer su kamenolomi iz kojih je vađen kamen s kojim je katedrala obnovljena nakon potresa 1880. zatvoreni.

Medijske napise o toj temi potaknuo je članak „Zagrebačka katedrala: Visoka obljetnica i ne manja muka s kamenom za obnovu“ koji je objavila Hrvatska izvještajna novinska agencija 27. kolovoza 2023., a istoga dana prenijeli su ga drugi mediji. Članak je u cijelosti prenijela Hrvatska radiotelevizija na svom portalu. Također, članak su u cijelosti prenijeli portali Dnevnik i Jutarnji list s kojega je dio članka prenijelo još nekoliko medija1. Međutim, iako su prenijeli sadržaj pritom su izmijenili izvorni naslov. Neki od izmijenjenih naslova su: „KATASTROFA Zagrebačka katedrala ne može se obnoviti?! Stručnjaci priznaju: ‘Pa mi uopće ne možemo ni doći do tog kamena…‘“ (Jutarnji), „Veliki problemi: Kako će se obnoviti zagrebačka katedrala? Iskrsnule su poteškoće s kamenom“ (Dnevnik), „STRUČNJACI KAŽU: Zagrebačka katedrala ne može se obnoviti. Taj se kamen više ne može nabaviti“ (Zagorje International), „NOVI PROBLEMI Obnova zagrebačke katedrale pod upitnikom: Stručnjaci otkrili kako ne mogu ni doći do kamena za rekonstrukciju“ (Net).

U uvodu HINA-inog članka koji su prenijeli ostali mediji piše: „…iz znanstvenih krugova stižu upozorenja da se obnova katedrale suočava s problemima pronalaska kamena s kojim je izvorno građena“2. Nakon prvog dijela članka o povijesti katedrale, koji nije predmet ove analize, u drugom dijelu koji se bavi građevnim kamenom među ostalim piše: „Posljedice potresa iz 2020. zadaju glavobolju istraživačima koji brinu o vrstama kamena kojim bi trebala biti obnovljena Zagrebačka katedrala. Četvoro autora sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu: Ana Maričić, Zlatko Briševac, Petar Hrženjak i Helena Jezidžić, u novom broju časopisa toga fakulteta ističu, uz ino, da se eksploatacija kamena kojim je građena Katedrala na nekadašnjim nalazištima ne može obnoviti, niti je moguće eksploatirati građevinski kamen na novim lokacijama. … Na tim izvornim lokacijama traju službene zabrane vađenja kamena kao i negativna percepcija javnosti, zbog čega ondje nije moguće vaditi kamen za obnovu Katedrale, ističe se.“

U članku se ne tvrdi da su stručnjaci zaključili da je katedralu nemoguće obnoviti, kao što insinuiraju izmijenjeni naslovi na portalima koji su prenijeli članak. Dakle, promjena naslova mogla je senzacionalistički utjecati na čitatelje, a navedeni naslovi ne odgovaraju sadržaju članka.

No, članak s HINA-e neke tvrdnje ostavlja nedorečene te se time otvara prostor za njihovo pogrešno tumačenje. O nepreciznom prenošenju sadržaja članka iz Zbornika svjedoče i podaci o količini kamena koji je korišten u Bolléovoj obnovi: „Iz Bregova je dovezeno 61,93 kubična metra, iz Vinice 83,74 kubična metra, a najveći dio, 126.078 kubična metra kamena, dovezen je iz Podsuseda, kaže se u tekstu.“ Međutim, u članku iz Zbornika se navodi da je najveća količina kamena (1090.42 kubnih metara) dovezena iz Vrapča, što je i grafički prikazano (slika 10).

Autori Maričić, Briševac, Hrženjak i Jezidžić proveli su istraživanje „trenutačnoga stanja lokacija na kojima se prije vadio kamen za gradnju katedrale“: Vrapče potok u Gornjem Vrapču (Zagreb), Bizek u Podsusedu (Zagreb), Sv. Šimun u Markuševcu (Zagreb) i Vinica (kod Varaždina), te ispitali „prikladnost tih lokacija za ponovno vađenje kamenih blokova tijekom obnove nakon potresa u 2020. godini“. Pritom su utvrdili da „su autohtoni varijeteti kamena prilikom gradnje katedrale: litotamnijski vapnenac, litavac, vapnenački pješčenjak i vinicit“.3

Zaključili su da, zbog raznih okolnosti, na lokacijama nekadašnjih kamenoloma više nije moguće eksploatirati materijal kojim bi bila obnovljena katedrala. Kamenolom Bregovi između Samobora i Bregane nisu uspjeli locirati.

Te spoznaje nisu naveli kao temelj za tvrdnje da se katedrala uopće neće moći obnoviti.

Nakon što su se takve tvrdnje i insinuacije pojavile u medijima, na mrežnoj stranici RGNF-a objavljen je njihov demanti pod naslovom „Znanstvenici RGNF-a ne tvrde da se zagrebačka katedrala ne može obnoviti“. U njemu piše: „Uslijed medijske pažnje izazvane interesom javnosti vezanim za kamen kojim će se obnavljati zagrebačka katedrala spominje se znanstveni rad autora sa Sveučilišta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te ovim putem moramo ukazati na činjenice koje su iznesene u radu.

Autori Ana Maričić, Zlatko Briševac, Petar Hrženjak i Helena Jezidžić objavili su pregledni znanstveni rad NATURAL BUILDING STONE IN THE CONSTRUCTION AND RENOVATION OF THE ZAGREB CATHEDRAL (Prirodni kamen korišten prilikom gradnje i obnove zagrebačke katedrale) u znanstvenom časopisu Rudarsko-geološko-naftni zbornik. Rad je javno dostupan te se može pročitati na dostupnom linku https://hrcak.srce.hr/clanak/443553.)

Autori spomenutog članka nigdje ne spominju da se katedrala ne može obnoviti niti u svom radu dovode u pitanje konstrukcijsku obnovu katedrale nakon potresa 2020. godine. Autori navode da nije moguća eksploatacija kamena na lokacijama na kojima se kamen vadio u prošlosti prilikom obnove i dogradnje u vrijeme Hermana Bolléa. S obzirom na to, u radu je navedeno da se kamen za današnju obnovu oštećenih elemenata može potražiti na tržištu. Jedan od zaključaka na koji autori ukazuju je da se prilikom odabira zamjenskog kamena prednost treba dati određivanju svih svojstava kamena te njegovoj postojanosti na atmosferske uvjete.“

Demanti, kao ni noviji članci o toj temi, nisu dostupni na portalima navedenih medija. Iznimka je HRT koji je 28. kolovoza, dan nakon prenošenja HINA-inog članka, na svojoj mrežnoj stranici u pisanom obliku objavio prilog iz Dnevnika u kojem je gostovao glavni projektant konstrukcijske obnove zagrebačke katedrale prof. dr. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Iz određenih krugova u zadnje su vrijeme stizala upozorenja da se obnova katedrale suočava s problemom pronalaska kamena kojim je izvorno građena“, navodi se u prilogu, na što je prof. dr. Atalić odgovorio: „Katedrala se tada pravila s kamenom iz nalazišta koji su bili u susjedstvu Zagreba. To je pitanje za buduće razdoblje. Nismo još ni počeli razmišljati s kojim kamenom i kako će se vratiti u početno stanje. (…) Mi kao projektanti bi to trebali definirati u suglasju s konzervatorima koji će definirati svoje uvjete. U konačnici je bitna sigurnost i da se vrednuje i održi tradicija koja uključuje taj kamen.“

Da obnova katedrale ne ovisi o trenutnoj situaciji u nekadašnjima kamenolomima u Zagrebu i okolici potvrdio je i autor koncepta konstrukcijske obnove zagrebačke katedrale prof. dr. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. U razgovoru s novinarom Hrvojem Josipom Bišćanom, za Hrvatski katolički radio, 9. listopada 2023.4, na pitanje ima li kamena s kojim će se zamijeniti stari, rekao je: „Odgovor je relativno jednostavan. To je bila, recimo, određena medijska zabluda. U principu, kamena za obnovu katedrale ima, kao što je bilo od kraja 90-ih do potresa 2020. Riječ je o travertinu. Većina konzervatorske, restauratorske i građevinske struke se slaže da bi bio dobra zamjena za trenutni materijal kojega, zapravo, više nema, što je bilo i objavljeno u člancima Zbornika RGNF-a.“

Autori pogrešno interpretiranog znanstvenog članka kamen travertin prepoznaju također kao sastavni dio građevine, te poručuju da se i „njegove karakteristike moraju uzeti u obzir pri planiranju sadašnje obnove katedrale“.

Taj kamen, i to tip Travertino romano st. Pietro Clasico iz Tivolija u Italiji, je za obnovu katedrale, kao zamjenu za kamen tipa bizek koji je korišten za građenje u vrijeme Bolléove obnove i u obnovama koje su slijedile 1938. i 1968. godine, odabrao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale koji je 1987. osnovao tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.5

___________

2 Kada se govori o izvornom kamenu i izvornoj gradnji, misli se na obnovu katedrale nakon potresa 1880. godine prema nacrtima Hermana Bolléa, koja je završena 1902. godine.

3 Branko Crnković navodi još nekoliko vrsta kamena ugrađenih u zagrebačku katedralu: siltozni litotamnijski vapnenac, kvarcni pješčenjak i konglomerat, te alohtone – rudistni vapnenac varijeteta fiorito i crvenkasti andezit (usp. https://www.katedrala.hr/hr/kamen-zagrebacke-prvostolnice-630/630). Damir Foretić u radu „Trideset godina obnove zagrebačke katedrale“ napominje da su u obnovi 1967./1968. neki dijelovi, osim u kamenu, izvedeni i u armiranom betonu.

4 Dio razgovora objavljen je na stranici Informativne katoličke agencije.

5 Usp. https://hrcak.srce.hr/file/321563

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja