Uredili su ga izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, prof. dr. sc. Danijel Labaš i doc. dr. sc. Ivan Uldrijan sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju, a odlukom Senata Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od 17. lipnja 2025. godine djelo je dobilo kategorizaciju sveučilišnog udžbenika. Recenzirali su ga stručnjaci društvenih znanosti izv. prof. dr. sc. Vine Mihaljević, izv. prof. dr. sc. Ivica Šola i doc. dr. sc. Anto Mikić, a lektorirala izv. prof. dr. sc. Marijana Togonal.

Izvrsna grafička obrada Igora Jeremića znatno doprinosi prijemljivosti udžbenika i dobroj preglednosti sadržaja što znatno olakšava njegovo studiranje i savladavanje gradiva koje je prije svega namijenjeno studentima komunikacijskih znanosti, ali će dobro doći i svima zainteresiranima u ključnoj temi suvremenih medija – dezinformaciji.

U sedamnaest poglavlja ovoga udžbenika, na 328 stranica, sedamnaest vrsnih stručnjaka iz raznih područja društvenih znanosti obrađuje odnos medija i dezinformacija, nudeći „alate za razumijevanje i suočavanje s dezinformacijama, od teorijskih koncepata do praktičnih primjera“, kako navode urednici u svom uvodu.

S obzirom na to da se dezinformacijom smatra hotimično stvorena informacija kojom se obmanjuje javnost, onda je doista nužno da svaki korisnih bilo kojeg oblika javne komunikacije bude upućen u prepoznavanje dezinformacija i njihovo sprječavanje. Nije samo medijska etika ona koja obvezuje novinare i druge medijske djelatnike na njezinu primjenu, nego je ona i odgovornost svakog korisnika medija.

Ovaj udžbenik, koji je prvenstveno namijenjen studentima komunikologije i srodnih disciplina, osposobljava za prepoznavanje neistinitih informacija i razumijevanje manipulativnih tehnika, ali jednako to čini i svakom korisniku medijskih sadržaja kojem je stalo da istinite informacije.

Osim toga, smisao se ovog udžbenika u dotičnim studijima ne iscrpljuje samo u teorijskim saznanjima, nego mu je zadaća i da potakne aktivan pristup studenata u praksi svagdanjega konzumiranja i stvaranja medijskih sadržaja. Takav pristup autora udžbenika odražava i prilično ujednačena struktura poglavlja, od opsega do rasporeda sadržaja.

Svako poglavlje počinje grafički istaknutim dijelom koji pregnantno donosi temu poglavlja, a potom slijede ishodi učenja, ono za što će student biti osposobljen – sažeto u tri do šest tvrdnji. Nakon glavnog teksta u kojem je višekratno grafički izdvojeno ono važnije u tekstu, ponuđene su i informacije za one koji o obrađivanoj temi žele znati više. Potom slijede i zadatci i pitanja za ponavljanje. Veliki dio priloga ima i konkretne primjere, analizu slučaja i sl. Svaki prilog završava popisom korištene literature.

Recenzenti s razlogom ističu da je riječ o izvornom znanstvenom djelu koje je jedinstveno i po odabiru teme i po njezinoj obradi, koja obiluje brojnim primjerima i navodima što daje dodatnu snagu samoj znanstvenoj argumentaciji. Hrvatsko je govorno područje ovim djelom dobilo sveobuhvatan udžbenik koji sustavno, interdisciplinarno i znanstveno utemeljeno obrađuje fenomen dezinformacija.

U impresumu stoji naznaka: prvo izdanje – što nimalo ne čudi kad se dobije uvid u udžbenik. S obzirom na stručnost priloga i njihovu temeljnu nakanu za medijsko obrazovanje i sagledavanje dezinformacija, nema sumnje da će doživjeti više izdanja, jer djela ovakve vrste nedostaju u hrvatskom govornom području.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.