Sveti Donat bio je zadarski biskup čije ime danas nosi predromanička crkva koju je dao sagraditi u čast Presvetog Trojstva. U njegovo su vrijeme, u 9. stoljeću, prenesene relikvije sv. Stošije iz Carigrada u Zadar čime su postavljeni temelji štovanja te ranokršćanske mučenice kao zaštitnice nadbiskupije.
PROVJERAVAMO: Je li sv. Donat zaštitnik Zadra?
U članku naslova „Sveti Donat Zadranin“ objavljenom 25. veljače na portalu Bitno.net navodi se da toga dana Zadar slavi svog suzaštitnika sv. Donata, slavnog biskupa s kraja 8. i početka 9. stoljeća. U tekstu se dodaje da je sveti Donat drugi zaštitnik grada Zadra, iza svete Stošije.
U Statutu grada Zadra u čl. 5 piše: „Dan Grada Zadra je 24. studenog, Dan Sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra.“
U Pastoralnom dnevniku za 2025. godinu u izdanju Glasa Koncila uz tri sveca piše da su zaštitnici Zadra: sv. Krizogona, ili Krševana (24. studenoga), sv. Zoila (16. prosinca) i sv. Šimuna ili Šime (8. listopada). Uz sv. Anastaziju ili Stošiju (15. siječnja) piše da je zaštitnica Zadarske nadbiskupije. Uz sv. Donata (27. veljače) piše da se toga dana u Zadarskoj nadbiskupiji slavi spomendan, ali se ne navodi da ga se slavi kao zaštitnika.
To je potvrdio i liturgičar dr. sc. don Dario Tičić, svećenik Zadarske nadbiskupije: „Naši su službeni zaštitnici sveta Stošija koja se slavi 15. siječnja, sveti Šime Pravednik koji se slavi 8. listopada, sveti Krševan 24. studenoga i sveti Zoilo koji se slavi na dva datuma: 16. prosinca kada se slavio prijenos njegovih kostiju u katedralu i 23. prosinca.“
Sveti Donat nikad nije bio službeno proglašen zaštitnikom grada Zadra jer je bio lokalni svetac što nije odgovaralo tuđinskim vlastima. U 18. se stoljeću čak provela rasprava o njegovom kultu i svetosti. Na nalog nadbiskupa Zmajevića sve se to revidiralo te se biskupa Donata i dalje štuje kao sveca ali ne i kao zaštitnika grada, pojasnio je don Dario. Ostali zaštitnici, s izuzetkom sv. Šime, dolaze iz akvilejskog kruga čime su bili prihvatljivi stranim vlastima koje su se izmjenjivale tijekom povijesti.
Objasnio je i zašto Zadar ima četvero svetaca zaštitnika. Dok je u gradu vlast obnašao biskup, zaštitnica je bila sv. Stošija čiji je lik bio na gradskom pečatu. Kad je plemstvo ojačalo, preuzelo je vodstvo grada. Zaštitnik plemstva bio je sv. Krševan pa je promjenom vlasti postao i zaštitnik grada. Puk je slavio sv. Šimu jer se u Zadru čuva njegovo tijelo što je narodu bilo blisko. Sv. Zoila također je častio narod koji je u Zadru bio većinom hrvatski. To nije bilo drago mletačkim vlastima koje su nastojale ugasiti njegovo čašćenje pa je u 18. stoljeću Kongregacija za svete obrede u Rimu preispitivala njegovo čašćenje.
Dr. sc. Tičić s time povezuje činjenicu da je danas manje poznat od ostalih zaštitnika Zadra, iako se u posljednje vrijeme obnavlja njegov kult, kao i kult sv. Donata.
ZAKLJUČAK: Nije točno da je sveti Donat jedan od službenih zaštitnika Zadra. Zadar ima četiri sveca zaštitnika: sv. Krševana, sv. Stošiju, sv. Šimuna i sv. Zoila.
***
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.