U Nacionalu je 13. kolovoza ove godine objavljen članak CRKVENA SRAMOTA Kutleša smjestio svećenika optuženog za pedofiliju u Svećenički dom u Splitu gdje i dalje održava mise u kojem između ostalog piše kako je splitsko državno odvjetništvo optužilo svećenika, danas 72-godišnjaka, da je silovao dijete i ranjivu osobu. Nacional piše: “Kutleša ga je (svećenika, op.a.) licemjerno natjerao da sam traži umirovljenje, ali ga nije preventivno suspendirao. Slično je postupio u još dvama pedofilskim skandalima sklonivši dvojicu prozvanih svećenika je u Svetište Majke Božje Lurdske – Vepric, gdje na duhovnu obnovu i seminare dolaze stotine mladih vjernika i ministranata. Kutleša je tako u vrijeme dok je bio splitski nadbiskup izigrao povjerenje žrtava i presumpciju nevinosti maksimalno iskoristio da zaštiti prozvane klerike pedofile”.

Dva dana nakon objavljivanja članka, priopćenjem se oglasila Splitsko-makarska nadbiskupija u kojem navodi: “U slučaju u kojem je DORH podigao nepravomoćnu optužnicu, nadbiskup Dražen Kutleša u potpunosti je slijedio sve odredbe crkvenih i civilnih zakona. Po primitku optužbe za zlostavljanje, pokrenuta je Prethodna istraga u skladu s crkvenim odredbama. Osumnjičenom svećeniku izrečene su preventivne mjere zabrane boravka u župama djelovanja, dolaska u kontakt s maloljetnicima i javnog vršenja svećeničke službe. Rezultati Prethodne istrage poslani su Dikasteriju za nauk vjere, te se, kako predviđa motu proprij Vos estis lux mundi, sačekalo daljnje upute Dikasterija za nastavak postupka. Nakon primitka tih uputa, nastavljen je kazneni kanonski postupak koji je još u tijeku. Osim toga, slučaj je s cjelokupnom dokumentacijom od strane Splitsko-makarske nadbiskupije dostavljen nadležnoj Policijskoj upravi”, stoji u priopćenju.

U Nacionalu također piše kako je, umjesto da ih suspendira, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša premjestio svećenike optužene za pedofiliju i omogućio im da i dalje obnašaju službu i budu u kontaktu s vjernicima i ministrantima. “Zato se može tvrditi da je Kutleša, tada još kao splitski nadbiskup, u siječnju 2023. propustio postupiti sukladno dokumentu Vos estis lux mundi, koji je papa Franjo izdao 2019. godine kako bi se uspostavio sustav prijavljivanja zlostavljanja i postupanja u takvim slučajevima unutar Katoličke Crkve, a nije slijedio ni sve Smjernice za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnih osoba od strane klerika Hrvatske biskupske konferencije, donesene 2006. i ažurirane u nekoliko navrata, u kojima se naglašava potreba za hitnim djelovanjem u slučaju prijave zlostavljanja”, piše Nacional.

Splitsko-makarska nadbiskupija u priopćenju ističe kako su u navedenom tekstu autori iznijeli neistine tvrdeći da je nadbiskup Kutleša propustio postupiti sukladno dokumentima Crkve „Vos estis lux mundi“ pape Franje i Smjernicama za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnih osoba od strane klerika Hrvatske biskupske konferencije. “Budući da su rezultati Prethodne istrage već bili razmatrani u Dikasteriju za nauk vjere, koji nije imao nikakvih primjedbi na postupanje u slučajevima vođenim u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, tvrdnje autora su netočne. Da je postupanje nadbiskupa Kutleše bilo u neskladu s navedenim dokumentima pape Franje i Hrvatske biskupske konferencije, nadležni Dikasterij bi na to zasigurno upozorio”, piše u priopćenju Splitsko-makarske nadbiskupije. Ističu i kako je neistinita Nacionalova tvrdnja da je nadbiskup Kutleša “ignorirao i neke ključne dijelove Smjernica HBK-a u kojima se navodi da je u takvim situacijama dužnost biskupa odmah pokrenuti preliminarnu istragu“. Nadbiskup Kutleša je u potpunosti ispoštovao spomenutu odredbu i pokrenuo Prethodnu istragu, čiji su rezultati poslani Dikasteriju za nauk vjere, koji je dao upute za daljnje postupanje i provođenje kaznenog postupka, stoji u priopćenju Splitsko-makarske nadbiskupije.

Splitsko-makarska nadbiskupija također u priopćenju naglašava kako Kanonsko pravo ne poznaje mogućnost preventivne suspenzije, kako navode autori u svome članku: “Očito autori, ili oni koji su ih informirali, ne razlikuju preventivne mjere od suspenzije. Suspenzija je kaznena mjera koja se izriče u kaznenom postupku kada se osumnjičeni proglasi krivim. To znači da mjerodavni biskup može izreći kaznenu mjeru suspenzije tek nakon provedenog kaznenog postupka. Dok procesi traju, izriču se preventivne mjere koje su u ovom slučaju već izrečene. Zato je pogrešno tvrditi da je nadbiskup Kutleša propustio preventivno suspendirati svećenike.”

Spomenimo ovdje kako je o “preventivnoj suspenziji” s crkvenim pravnikom, koji je ujedno i pročelnik Nacionalnoga ureda Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba mr. sc. Marinom Baturom razgovarao novinar Glasa Koncila. Mr. sc. Batur u tom razgovoru ističe kako kanonsko pravo ne poznaje pojam “preventivne suspenzije”: “Suspenzija, obustava, kanonska je kazna koja pretpostavlja provođenje kaznenoga postupka u kojem se utvrđuje odgovornost optuženoga. Ako bi se svećenik preventivno suspendirao, to znači da bi mu se prema zakonodavstvu koje je na snazi izrekla kazna koja se u fazi prethodne istrage ili po samom primitku obavijesti o mogućem kažnjivom djelu ne može izreći. Takva odluka od strane ordinarija bila bi u pravnom smislu riječi nevaljana jer nitko ne može biti osuđen ili kažnjen bez postupka”, ističe crkveni pravnik.

Pročelnik Nacionalnoga ureda Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba dodaje i kako je korisno protumačiti da suspenzija uz kaznu ekskomunikacije i zabrane bogoslužja spada među kaznene mjere koje se zovu cenzure. “Cenzure se, u našem slučaju suspenzija, prema zakonodavstvu ne mogu valjano izreći osim ako je krivac prije bio barem jedanput opomenut da odstupi od tvrdokornosti i ako mu se dade prikladno vrijeme da se urazumi (Zakonik kanonskoga prava, kan. 1347-§1). Dakle, prethodna opomena da se krivac popravi nuždan je uvjet za valjano izricanje kazne suspenzije. S obzirom na zahtjev izricanja prethodne opomene ideja suspenzije kao preventivne mjere u slučaju kažnjivoga djela zlostavljanja maloljetnika bila bi neozbiljna prema žrtvama radi kojih se u takvim situacijama zahtijevaju ozbiljna postupanja i postupci. Praktično bi nekoga trebalo upozoriti da prestane sa zlostavljanjem. Budući da crkveno pravo za izricanje kazne zahtijeva kazneni postupak, a za suspenziju i prethodnu opomenu, preventivna suspenzija bila bi nezakonita, a prema žrtvama bezosjećajna”, naglašava don Marin Batur.

Osvrćući se dalje na Nacionalov tekst Splitsko-makarska nadbiskupija piše  da je neistinita Nacionalova tvrdnja da je nadbiskup Kutleša “sklonio svećenike prozvane za tako teška kaznena djela i omogućio im da i dalje obnašaju službu”. Naprotiv, pišu, svećenicima su u skladu sa kanonskim odredbama izrečene preventivne mjere kako bi se predusrele sablazni, zaštitila sloboda svjedoka i osigurao tijek pravde (usp. kan. 1722).

I crkveni pravnik te pročelnik Nacionalnoga ureda Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba pojašnjava praksu ordinarija vezanu uz postupanje sa svećenikom koji je optužen za zlodjelo i za kojega se provodi prethodna istraga: “Ordinarij može izreći mjere opreza. Te mjere po sebi nisu kaznene naravi, a izriču se s ciljem sprječavanja mogućih novih kažnjivih djela, zaštite svjedoka, izbjegavanja sablazni među vjernicima i da bi se osiguralo uredno provođenje svih postupaka. Valja istaknuti da se mjere opreza ne izriču po automatizmu te da ih ordinarij može valjano izreći tek nakon što sasluša promicatelja pravde i pozove optuženu stranku. Promicatelj pravde je službenik suda čija je služba brinuti se za javno dobro”, naglašava don Batur.

Kaže kako se uloga ordinarija sastoji se u provođenju spomenute prethodne istrage i ako to okolnosti zahtijevaju, određivanja mjera opreza. “Dikasterij proučava sve spise i određuje treba li se provesti kazneni postupak. Ako postoje elementi počinjenja kažnjivoga djela, redovita je praksa da Dikasterij za provođenje kaznenoga postupka ovlasti ordinarija. Ako ne postoje elementi kažnjivoga djela, osumnjičeni se mora vratiti u službu i prestaju sve izrečene mjere opreza.

Također, Dikasterij može naložiti nadopunu prethodne istrage, nametnuti nekaznene disciplinske mjere, izreći opomenu i ukor ili odrediti što drugo ovisno o okolnostima. Nakon što prouči spise i odredi kako treba postupiti, Dikasterij odluku priopćava ordinariju zajedno s odgovarajućim uputama za njezino provođenje. Važno je podsjetiti i posebno istaknuti da u tim slučajevima, ako postoje elementi počinjenja kažnjivoga djela, Dikasterij može dokinuti zastaru ako je nastupila. U civilnom zakonodavstvu ta mogućnost zasad ne postoji pa se događa da krivci zbog toga ne odgovaraju i pred nadležnim civilnim vlastima”, istaknuo je crkveni pravnik.

Dodajmo kako Splitsko-makarska nadbiskupija u priopćenju ističe da su svi slučajevi mogućeg zlostavljanja maloljetnika prijavljeni od strane Nadbiskupije Dikasteriju za nauk vjere i nadležnoj Policijskoj upravi te da Splitsko-makarska nadbiskupija u aktualnim slučajevima u potpunosti surađuje s nadležnim civilnim vlastima. Zaključuju kako je nadbiskup Dražen Kutleša u slučajevima mogućeg zlostavljanja maloljetnika od strane klerika u potpunosti poštovao sve odredbe civilnog i crkvenog zakonodavstva.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.