Katolička Crkva svakodnevno se spominje pojedinih svetaca, no u povijesti su sveci prvenstveno smatrani mučenicima, a osobito oni koji su stradali u vremenima progona.

„Upravo iz toga proizišla je svetkovina Svih svetih – blagdan posvećen svim svetima, poznatima i nepoznatima, koji su postigli svetost i spasenje duša. Iako imena mnogih nisu zapisana, zna ih dobri Bog kao one koji su ispunili svrhu svoje vjere“, rekao je vlč. Mikšić i dodao kako čitanje liturgije blaženstava na samu svetkovinu poput ‘blaženi siromašni duhom’ ili ‘blaženi mirotvorci’ govore o tome kako su brojni takvim načinom života zaslužili ući u Božje kraljevstvo.

Svi sveti – dan velikog slavlja

Svetkovina Svih svetih nije pokornički dan – to je dan velikog slavlja. U svetoj euharistiji spominjemo se zajedništva nebeske i zemaljske crkve, a ispovijedamo vjeru u općinstvo svetih. Smatra se da su svi koji su kršteni i kojima je Bog dao duhovni i nebeski život – povezani – bilo da smo živi i hodamo suznom dolinom ili da hodimo putem vječnosti.

„Crkva se smatra kao jedna vojujuća, borbena Crkva. To smo svi mi živi koji se borimo protiv svojih slabosti grijeha i zla općenito. Zatim imamo tu trpeću Crkvu – onih koji su pošli putem vječnosti i već su pokojni, ali još nisu spremni ući u Božje kraljevstvo odnosno prolaze proces čišćenja“, objašnjava vlč. Mikšić i dodaje da postoji i treći dio odnosno slavna, trijumfalna Crkva u kojoj su svi sveci Božji.

„To je duhovno jedinstvo koje Crkva uvijek tumači i na osnovu tog jedinstva potiče da čim prije što savjesnije krenu putem svetosti.“

Zabune kod vjernika

Iako je svetkovina Svih svetih posvećena svim svetima, mnogi vjernici toga dana odlaze na groblja svojih pokojnika, što ponekad izaziva zabunu.

„Želimo na taj dan naše pokojne, svojim molitvama i znakovima pažnje, uzdići i moliti zagovor svetaca Božjih“, objašnjava vlč. Mikšić, dodajući da je „itekako uputno da upravo na tu svetkovinu, uz pomoć svetaca, molimo i za naše pokojne.“

Dušni dan

Ova svetkovina, koja se pripisuje svetom Odilonu krajem 10. stoljeća, ustanovljena je kako bi se sjetili svih pokojnih, budući da su svi oni po krštenju članovi Crkve. Na taj dan posebno se preporučuje molitva za pokojne, a cijelo bogoslužje je posvećeno toj namjeni. „Kao što vjerujemo da našim molitvama dolazimo do dobrog Boga, koji nas čuje i osjeća, tako kroz molitve dosežemo i do naših pokojnih“, ističe Mikšić.

„Siguran sam da oni osjećaju kad mislimo na njih. To je poput trenutka kada prolazite ulicom i osjetite da vas netko gleda – to je onaj trenutak molitve kada dotičemo naše pokojne.“

Potpuni oprost

Crkva njeguje tradiciju i običaj govora o oprostima, posebice tijekom nadolazećih svetkovina. U ovim danima, na određenim mjestima, Crkva nudi oprost od vremenitih kazni. Ova tradicija ukazuje na to da Crkva kao zajednica posjeduje duhovno blago koje dijeli tijekom ovih posebnih dana. „S vjerom se možemo pouzdati u tu staru tradiciju Crkve,“ naglašava vlč. Mikšić.

Prema novim odredbama pape Franje, razdoblje oprosta traje od 1. do 8. studenoga. Da bi se dobio potpuni oprost, potrebno je pohoditi Crkvu, groblje ili drugu bogomolju, sudjelovati na svetoj misi, ispovjediti se te izmoliti Očenaš i Vjerovanje, kao i molitvu po nakani Svetog Oca. Potpuni oprost može se prikazati za pokojnu osobu ili za sebe, ali ne i za drugu živu osobu.

Mirogoj – biser sakralne kulture

Već mjesecima brojni vjernici na zagrebačkom Mirogoju svjedoče o obnovi kao i prostora gdje su se ispraćali pokojnici. Važno je naglasiti značaj Mirogoja kao arhitektonskog rješenja i vječnog počivališta naših najmilijih.

„Mirogoj ima bogatu i zanimljivu povijest koja, čini se, još uvijek traje. To je dio Zagreba i dio svih nas koji ovdje živimo i dolazimo na ovo sveto mjesto. Kada posjetim Mirogoj, primjećujem sve veći broj turista koji dolaze razgledati ovo mjesto, koje predstavlja simbol arhitekture, kulture i naše vjere“, rekao je vlč. Mikšić.

Mirogoj je poput galerije povijesti na otvorenom, a vlč. Mikšić ističe citat arhitekta Tomislava Premerla: „Mirogoj nije grad mrtvih, on je odmorište i snaga živima, on je ljepota prolaznog života, vjera i ohrabrenje da nismo bez smisla, da nismo bez prošlosti. On je nada u budućnost – zato volim šetati Mirogojem.“

Raspored bogoslužja

Crkva Krista Kralja je zatvorena zbog potresa, obnova kreće i već petu godinu zaredom bogoslužje na ove svetkovine bit će s južne strane od crkve Svih svetih.

Na samu svetkovinu Svih svetih, sveta misa je u 10 sati koju predvodi vlč. Mikšić, druga u 11:30 koju slavi preč. Marko Kovač, biskupski vikar za pastoral i kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola. Središnju misu u 16 sati predvodi nadbiskup Dražen Kutleša, a uslijedit će blagoslov groblja kod središnjeg križa na samome groblju.

Na Dušni dan, svete mise su u 9, 10 i 11:30 i slave se na otvorenom.