Donosimo afričko (teološko) viđenje Cvjetnice iz pera vlč. Odilona Singboa, podrijetlom iz Benina, Afrike. Inače, vlč. Singbo sveučilišni je profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Tekst vlč. Singboa prenosimo s portala Biram dobro:
Braćo i sestre,
drago mi je što u ime svih vas mogu držati ovu palminu grančicu koja ima danas posebno značenje. Premda je u središtu današnje nedjelje spomen Muke Gospodnje, odnosno spomen na Gospodinov mesijanski ulazak u Jeruzalem, dozvolite da se kratko osvrnem na palminu grančicu koja je u ono vrijeme igrala veliku ulogu. Naime, čuli smo kako su Židovi ovom prigodom nosili grančice palme uz poklik Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! To je poklik pobjede i radosne proslave. Kako povezati pjesmu pobjede s činjenicom da se spominjemo Kristove muke danas. Ovdje smo opet suočeni s Božjim paradoksom. Naime, Isus je bio duboko svjestan onog što ga čeka tim ulaskom u Jeruzalem, i da će se uskoro okrenuti protiv njega neki od onih koji su mu pjevali Hosana. Prava pobjeda je ona koja nas vodi kroz razne tragedije. Božja pobjeda se ne ostvaruje bez drame sebedarja. Što je veća i možda duža drama, plodonosnija je i savršena pobjeda.
Značenje palme iz drugog konteksta nam može pomoći shvatiti tu Božju logiku. Ne bih htio forsirati tumačenje palme. No, dozvolite da s vama dijelim što za afrički narod znači palma. Ovdje držim jednu grančicu palme iz Benina koji su prijatelji donijeli prije par godina, posadili kao svoj kućni ukras, što im dobro raste. Prije svega trebamo razlikovati palmu od kokosa. Vidim da mnogi ovdje miješaju ta dva stabla. Razumljivo, jer je teško razlikovati kokosove i palmine grančice.
Sjećam se da je na dan moje mlade mise, među prinosnim darovima bila palma. A zbor mi nju je predala uz ove riječi: Kao što na palmi ništa nije beskorisno, već bogato, tako neka tvoje svećeništvo po Božjoj milosti bude plodno i korisno Božjem narodu poput palme.
Glede palme, u Africi, točnije u Beninu se smatra drvom bogatstva. Naime, sve na palmi je korisno. Najprije njezine grane služe za pokrivanje krova naših koliba, dok grede od palminog drveta služe za krovište. Od istog drva se može uzeti sok, što služi za pečenje rakije. Datulje od palme služe za palmino ulje, ali i za posebno ulje kojim ljudi obično štite tijelo. Ostatci koji ispadaju, obično se koriste da se uloži vatra. To najviše koriste kovači, jer vatra od svega toga duže izdrži. Da ne nabrajam još druge koristi. Sjećam se da je na dan moje mlade mise, među prinosnim darovima bila palma. A zbor mi nju je predala uz ove riječi: Kao što na palmi ništa nije beskorisno, već bogato, tako neka tvoje svećeništvo po Božjoj milosti bude plodno i korisno Božjem narodu poput palme.
Zašto sam imao potrebu ovo kratko opisati dok slavimo Cvjetnicu? Zato da bismo shvatili da ono što su Židovi koristili za Isusov ulazak u Jeruzalem ima zaista bogato značenje. A danas kada se nalazimo u nemogućnosti da svečano proslavimo ovaj dan, postoji jedan drugi način, a to je da shvatimo da je naš život – bez obzira na sve probleme i poteškoće – poput palme. Ako narod afrički može prepoznati u takvom drvetu toliko smisla i značenja, koliko li je tek naš život prepun bogatstva i smisla.
Danas, uz poklik pobjede Hosana, uzdignimo naše živote kao dragocjene palme Bogu na slavu. Isus hoda s nama usred naših krhkosti i osjećaja nemoći. On se angažirao za nas i učinio ovu našu povijest punom značenja. Smatram da smo stoga poseban naraštaj, jer ćemo jednog dana – ako se Boga držimo – zaista pjevati pjesme pobjede, a na kraju našeg zemaljskog putovanja, moći ćemo biti u onom mnoštvu koje opisuje knjiga Otkrivenja ovim riječima:
„Eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. Viču iza glasa: ‘Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu!’“ (Otk 7,9)