Na Cvjetnicu, Papa band u javnosti je predstavio pjesmu koja nas na najbolji način uvodi u Veliki tjedan. Riječ je o pjesmi Via Dolorosa. Pjesma je prevedena na nekoliko jezika, a po prvi puta je prevedena na hrvatski jezik.

Diljem Lijepe Naše proslavljena je svečano Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica. Tim se danom započinje Veliki tjedan, neposredna priprava za Uskrs. U liturgiji se toga dana sjećamo Isusova svečanog mesijanskog ulaska u Jeruzalem, u koji je ušao jašući na magarcu, dok ga je narod pozdravljao mašući palminim granama i pozdravljajući ga kao Mesiju, Davidova sina.

Evanđelje Cvjetnice je drama koja je istovremeno i izrazito ljudska i duboko nadnaravna – otajstvo Kristove muke.

U emisiji "Sutra je dan Gospodnji" župnik petrinjske župe sv. Ivana Pavla II. i hrastovičke župe sv. Bartola fra Mate Bašić govori o vjerskom životu u povjerenim mu župama, ali i otajstvu koje slavimo na Cvjetnicu i običajima koje Crkva živi toga dana.

Blagdan koji nas uvodi u Veliki tjedan, vrhunac korizmene priprave za blagdan Uskrsnuća.

Slavljem Cvjetnice ili Nedjelje Muke Gospodnje Crkva ulazi u Veliki tjedan, čiji je vrhunac Sveto vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota). Na Cvjetnicu se "Crkva spominje ulaska Krista Gospodina u Jeruzalem da dovrši svoje vazmeno otajstvo. Zato se u svim misama vrši spomen toga Gospodnjeg ulaska, prije glavne mise ophodom ili svečanim ulazom, a prije drugih misa običnim ulazom" (Rimski misal, 164).

U Općim načelima o liturgijskoj godini i o kalendaru, Crkva uči kako se nedjelje korizmenog vremena „nazivaju I., II., III., IV. i V. nedjelja korizme. Šesta nedjelja, kojom započinje Veliki tjedan, zove se Cvjetnica: nedjelja muke Gospodnje“ i dalje nastavlja kako je „Veliki tjedan određen za slavljenje muke i smrti Kristove, počevši od njegovog mesijanskog ulaska u Jeruzalem“ (Rimski misal, str. 46).

Ususret Nedjelji Muke Gospodnje u Argumentima HKR-a u ponedjeljak 27. ožujka promišljalo se o otajstvu Kristove muke te može li se modernom čovjeku koji ne želi razmišljati o patnji i smrti i koji čini sve da te stvarnosti odmakne od sebe govoriti o Isusovoj stvarnoj muci i trpljenju. Zašto je Isus morao trpjeti i umrijeti? Zašto su brojni sveci intenzivno razmatrali Isusovu muku? Na koji način razmatrati Isusovu muku i kako je ona stvarno izgledala u Argumentima su govorili fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, vlč. Ivan Grbešić, duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu i vlč. Branimir Budinski, župnik župe sv. Josipa radnika u zagrebačkim Gajnicama. Urednica emisije je Diana Tikvić.

Tko od nas nije doživio nešto od izdaje, straha, poniženja, lažnog predstavljanja, nemoći, zlobe od drugih, grižnje savjesti i mračne slutnje? Ova priča o mukama nije ispričana filozofskim, teološkim ili metaforičkim jezikom. Ne, ova priča je naša priča, puna životnih istina kojima nas nitko nikada ne mora učiti.

Donosimo afričko (teološko) viđenje Cvjetnice iz pera vlč. Odilona Singboa, podrijetlom iz Benina, Afrike. Inače, vlč. Singbo sveučilišni je profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.