Bazilika sv. Petra

Prvu baziliku sagradio je car Konstantin oko 325. godine. Da bi se napravilo mjesto za baziliku, bilo je potrebno izmjestiti više od 40.000 kubičnih metara zemlje. Legenda kaže da je Konstantin sam svojim rukama uklonio prvih 12 košara zemlje, po jednu u čast svakog apostola, donosi Aleteia.

Antička bazilika srušena je u 16. stoljeću. Trebalo je 120 godina i 22 pape da izgrade sadašnju baziliku: od 1506., s Julijem II., do 1626., kada ju je posvetio Urban VIII. Gradnja trga ispred bazilike dovršena je 50 godina kasnije.

Baziliku svetoga Petra smatraju jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu. Brojni znameniti umjetnici Italije bili su uključeni u njezinu izgradnju od 1506. do 1626. godine. Danas je zbog vjerske i povijesne važnosti vezane uz papinstvo, umjetnike i arhitekte značajno hodočasničko, ali i turističko središte. Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je čitava građevina dugačka 194 m (vanjska duljina iznosi, zajedno s trijemom, više od 211 metara), a svod je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15 160 m², kupola je do vrha križa visoka 133 m, a nose ju četiri pilastra nosača, svaki obujma 71 metar, prenosi Laudato.

Ispod jednog od stubova kupole nalazi se ulaz u Vatikansku kriptu, u kojoj se nalaze ostatci stare Konstantinove bazilike i grobnice dvadesetak pontifikanata, među kojima su Pio XII., Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao I. te grob blaženoga Ivana Pavla II.

Relikvije sv. Petra

Kutija u kojoj su se nalazile kosti pronađena je 1941. godine nedaleko od grobnice, zakopana u maloj niši (loculus), blizu zida Konstantinova spomenika. Desetljeće kasnije, za drugog iskapanja, koje je trajalo od 1952. do 1958., talijanska arheologinja Margherita Guarducci otkrila je grčki natpis koji kaže: „Petar je ovdje“, kao fragment teksta na zidu spomenika koji je podigao Konstantin. Kutiju su ispitali u laboratoriju te analizirali ostatke kostiju koji su bili u njoj. Analiza je pokazala da se radi o kostima snažna muškarca starije dobi, s naznakama osteoartroze, uobičajene bolesti koja s godinama pogađa ribare. Kosti su datirane na početak 1. stoljeća. Nađena je i grimizna tkanina, opšivena zlatnim nitima, u koju su kosti bile zamotane, što je nedvojbeno znak štovanja. Čini se da su Petrove kosti bile premještene iz grobnice u nišu da bi se spriječilo obeščašćenje.

Foto: Wikipedia/bazilika sv. Petra u Vatikanu

Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa Pavao VI. objavio 26. lipnja 1968. godine: ‘Relikvije sv. Petra identificirane su na način koji možemo smatrati uvjerljivim.’

Vatikan je putem internetske stranice omogućio virtualnu šetnju bazilikom sv. Petra.

Bazilika sv. Pavla izvan zidina u Rimu

Sv. Pavao je mučen na drugom mjestu gdje se danas nalazi još jedna crkva, bazilika sv. Pavla u samostanu Tri fontane gdje su, prema predaji, tri izvora vode izvirala su iz zemlje na tri mjesta na kojima je glava svetog Pavla odskočila kad mu je odrubljena glava, javlja Aleteia.

Prva jezgra bazilike sv. Pavla izvan zidina je crkvica koju je sagradio Konstantin. Proširili su je 384. godine tri cara: Valentinijan II., Teodozije i Arkadije, i bazilika je opstala sve dok nije izgorjela u požaru 1823. godine. Obnovljena je u neoklasičnom stilu, a istodobno je ostala vjerna izvornoj strukturi.

Više od 1.300 godina benediktinci vode brigu oko bazilike sv. Pavla izvan zidina.

U prošlosti je bazilika sv. Pavla izvan zidina bila mjesto trećeg kruga krštenja. Na mjestu posvećenom apostolu koji se obratio na putu za Damask, katekumeni su prvi put slušali Božju riječ u liturgijskoj službi nazvanoj „in aperitione aurium“: u duhovnom su smislu njihove uši bile su otvorene za riječ vječnog života.

Rom, Sankt Paul vor den Mauern (San Paolo fuori le Mura)

Bazilika sv. Pavla izvan zidina posebno je dojmljiva. Unutrašnjost te peterobrodne bazilike doima se veličanstveno s beskonačnim redovima stupova između kojih dopire svjetlost s dvostrukog reda prozora od albatrasa. Strop je u renesansnom stilu ukrašen bijelim i zlatnim bojama, a pod je od reflektirajućeg mramora. Mozaik na slavoluku u 5. je stoljeću dala izraditi carica Gala Placidija. Između prozora i stupova nalazi se dugi red mozaičnih medaljona s portretima papa od sv. Petra do pape Ivana Pavla II.

Ispod papinskog oltara, u konfesiji ‘Arca Marmorea’, čuvaju se relikvije sv. Pavla.

Vatikan je putem internetske stranice omogućio virtualnu šetnju papinskom Bazilikom sv. Pavla izvan zidina.